Papa Ivan Pavao II, prethodnik današnjeg poglavara Katoličke crkve, tijekom svoga 26 godišnjeg pontifikata posjetio je više od 120 zemalja, no ne i Rusiju. Istina u svim državama koje je obišao poljak Karol Voytila nije bio dobrodošao. Želja da posjeti Rusiju nije mu se ostvarila i zato što mu Ruska pravoslavna crkva nije htjela uputiti poziv, optužujući Katoličku crkvu da podcjenjuje Pravoslavnu i da služeći se agresivnim metodama pokušava njene vjernike preobratiti na katoličanstvo. Vatikan je pak optuživao Moskvu za loš položaj katoličke manjine. Nakon smrti Ivana Pavla II, odnosi dviju crkava se postepeno poboljšavaju. Benedikt XVI je tisućeljetnu podjelu crkava nazvao skandalom. Ipak, teško je vjerovati da će Putin prvi susret sa Bendktiom iskorstiti da pozove Papu u posjet Rusiji. Paolo Rodari, novinar, dopisnik iz Vatikana ističe:
«Vjerujem da Vatikan ne očekuje mnogo od ovog susreta u pogledu ekumenskog dijaloga. Nisam siguran da će razgovor Pape i Putina potaknuti skori susret dviju crkava. Papa će nastaviti razvijati dobre odnose sa Ruskom pravoslavnom crkvom izravno preko Alekseja II i Moskovske patrijaršije. Ne vjerujem da će Putin ponuditi poziv poglavaraju da dođe u Mosvu, kao što je to svojedobno učinio Mihael Gorbachov.»
Činjenica je da dvije crkve dijele zabrinutost zbog rastućeg sekularizma i jačanja radikalnog islama, ali Rodario podsjeća da Putin, bez obzira na svoja vjerska uvjerenja, u Vatikanu predstavlja šefa države, a ne Rusku pravoslavnu crkvu.
Raspravljat će o temama vezanim uz Rusiju, islam, stanje na Kosovu, u Čečeniji, na Bliskom Istoku. Mislim da će više riječi o međunarodnoj politici, nego o religiji.
Putin i Benedikt XVI će najvjerojatnije razgovarati na njemačkom, papinom materinjem jeziku , ali i jeziku koji je aktualni ruski predsjednik odlično naučio govoriti tijekom službe, kao oficir KGB, u Istočnoj Njemačkoj 80 tih godina. Treba podsjetiti da je Ruska pravoslavna crkva 2005., zahvaljujući svojim pobornicima u Kremlju i Dumi, uspjela zakonom definirati da su pravoslavlje, islam, judeizam i budizam nacionalne konfesije, katolicizam nije dobio takav status.
Putin je osobno imao tvrđi stav prema Ivanu Pavlu II, nije ga pozvao da posjeti Rusiju, kao što su to učinili Gorbačov i Jelcin. Odnosi sa današnjim papom sve su bolji i zato što Rusija ima dobre odnose sa Ratzingerovom rodnom Njemačkom, što nije bio slučaj sa Voytilinom Poljskom.
Sastanak dvojice državnika odvija se u trenutku u kojem svijet potresa globalni terorizam i vjerski ekstremizam, ali i ateizam i moralna raskalašenost, što dvije crkve ne mogu zaobići kao problem. Analitičari vjeruju da će biti riječi i o mogućem sastanku pape i ruskog patrijarha, najvjerojatnije na neutralnom teritoriju. Takav se sastanak dogovara već nekoliko godina, no nikada nije realiziran zbog loših odnosa između dviju crkava. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je Putin naučio kako koristiti Rusku pravoslavnu crkvu za vlastiti probitak. Poznavatelji prilika je čak drže svojevrsnim ideološkim krilom Kremlja, a s obzirom da bi se nakon godina shizme Ruska pravoslavna crkva u zemlji i inozemstvu trebala 19. svibnja ujediniti, mnogi Putina vide kao "ujedinitelja" crkava.
Ruski predsjednik, uostalom, često je do sada koristio međunarodnu vjersku zajednicu kako bi osigurao podršku za svoje političke stavove. Primjerice, Pravoslavnu crkvu je koristio kada je trebao napasti energetsku povelju Evropske unije. U srpnju 2006., uoči sastanka Grupe 8 najrazvijenijih zemalja svijeta kojemu je bio domaćin u Petrogradu, u Moskvi je okupio Svjetski religijski summit. Svi potezi ruskog predsjednika u inozemstvu do sada su jačali njegovi poziciju u samoj zemlji, vjerojatno i susret sa papam Benediktom XVI ima upravo tu svrhu.
«Vjerujem da Vatikan ne očekuje mnogo od ovog susreta u pogledu ekumenskog dijaloga. Nisam siguran da će razgovor Pape i Putina potaknuti skori susret dviju crkava. Papa će nastaviti razvijati dobre odnose sa Ruskom pravoslavnom crkvom izravno preko Alekseja II i Moskovske patrijaršije. Ne vjerujem da će Putin ponuditi poziv poglavaraju da dođe u Mosvu, kao što je to svojedobno učinio Mihael Gorbachov.»
Činjenica je da dvije crkve dijele zabrinutost zbog rastućeg sekularizma i jačanja radikalnog islama, ali Rodario podsjeća da Putin, bez obzira na svoja vjerska uvjerenja, u Vatikanu predstavlja šefa države, a ne Rusku pravoslavnu crkvu.
Raspravljat će o temama vezanim uz Rusiju, islam, stanje na Kosovu, u Čečeniji, na Bliskom Istoku. Mislim da će više riječi o međunarodnoj politici, nego o religiji.
Putin i Benedikt XVI će najvjerojatnije razgovarati na njemačkom, papinom materinjem jeziku , ali i jeziku koji je aktualni ruski predsjednik odlično naučio govoriti tijekom službe, kao oficir KGB, u Istočnoj Njemačkoj 80 tih godina. Treba podsjetiti da je Ruska pravoslavna crkva 2005., zahvaljujući svojim pobornicima u Kremlju i Dumi, uspjela zakonom definirati da su pravoslavlje, islam, judeizam i budizam nacionalne konfesije, katolicizam nije dobio takav status.
Putin je osobno imao tvrđi stav prema Ivanu Pavlu II, nije ga pozvao da posjeti Rusiju, kao što su to učinili Gorbačov i Jelcin. Odnosi sa današnjim papom sve su bolji i zato što Rusija ima dobre odnose sa Ratzingerovom rodnom Njemačkom, što nije bio slučaj sa Voytilinom Poljskom.
Sastanak dvojice državnika odvija se u trenutku u kojem svijet potresa globalni terorizam i vjerski ekstremizam, ali i ateizam i moralna raskalašenost, što dvije crkve ne mogu zaobići kao problem. Analitičari vjeruju da će biti riječi i o mogućem sastanku pape i ruskog patrijarha, najvjerojatnije na neutralnom teritoriju. Takav se sastanak dogovara već nekoliko godina, no nikada nije realiziran zbog loših odnosa između dviju crkava. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je Putin naučio kako koristiti Rusku pravoslavnu crkvu za vlastiti probitak. Poznavatelji prilika je čak drže svojevrsnim ideološkim krilom Kremlja, a s obzirom da bi se nakon godina shizme Ruska pravoslavna crkva u zemlji i inozemstvu trebala 19. svibnja ujediniti, mnogi Putina vide kao "ujedinitelja" crkava.
Ruski predsjednik, uostalom, često je do sada koristio međunarodnu vjersku zajednicu kako bi osigurao podršku za svoje političke stavove. Primjerice, Pravoslavnu crkvu je koristio kada je trebao napasti energetsku povelju Evropske unije. U srpnju 2006., uoči sastanka Grupe 8 najrazvijenijih zemalja svijeta kojemu je bio domaćin u Petrogradu, u Moskvi je okupio Svjetski religijski summit. Svi potezi ruskog predsjednika u inozemstvu do sada su jačali njegovi poziciju u samoj zemlji, vjerojatno i susret sa papam Benediktom XVI ima upravo tu svrhu.
