Dostupni linkovi

Za ubistvo Šejle Bakije, podgorički Viši sud izrekao 40 godina zatvora


Šejla Bakija, koju je 30. septembra 2021. ispred roditeljske kuće ubio bivši nevjenčani suprug Ilir Đokaj, u Tuzima kod Podgorice.
Šejla Bakija, koju je 30. septembra 2021. ispred roditeljske kuće ubio bivši nevjenčani suprug Ilir Đokaj, u Tuzima kod Podgorice.

Za ubistvo Šejle Bakije (19) iz Tuzi njen bivši nevjenčani suprug Ilir Đokaj osuđen je 15. aprila pred Višim sudom u Podgorici na 40 godina zatvora.

Suđenje je trajalo dvije godine.

Đokaj (27) je na vratima porodične kuće 30. septembra 2021. ubio Šejlu hicima iz pištolja u prisustvu porodice.

Tom prilikom je i ranio njenog oca Šabana, a potom pobjegao. Predao se četiri dana kasnije.

Sud je u obrazloženju presude naveo da je riječ o jedinstvenoj presudi za tri krivična djela, teško ubistvo, ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja.

Sudija Veljko Radovanović je naveo i da je Đokaj iz niskih pobuda i osjećaja sebičnosti ubio Šejlu.

Branilac Đokaja, advokat Srđan Lješković je najavio da će se žaliti na prvostepenu presudu Apelacionom sudu.

Odbrana smatra da je Sud presudu donio usled pritska od strane nevladinog sektora i institucija sistema koje su se oglasile nakon ubistva.

Krivični zakonik propisao je kaznu od 40 godina zatvora kao maksimalnu koja se može izreći za ubistvo u Crnoj Gori.

Šta kaže tužilaštvo

Tužilaštvo je tokom suđenja tražilo maksimalnih 40 godina zatvora za teško ubistvo iz niskih pobuda, navodeći da je Đokaj pobjegao nakon što je ubio Šejlu.

"Njegov umišljaj da počini ovo krivično djelo potvrđuje činjenica da je ispalio pet hitaca na Šejlu poslije 37 minuta razgovora ispred njene porodične kuće. Bezobzirnost se ogleda u tome da je 19-ogodišnjakinju ubio ispred njene kuće gdje je se prirodno osjećala najbezbjednije i to pred očima njenih roditelja", rekla je na suđenju tužiteljka, Ana Radović.

Ilir Đokaj, prilikom privođenja nakon ubistva Šejle Bakija, Podgorica, oktobar 2021.
Ilir Đokaj, prilikom privođenja nakon ubistva Šejle Bakija, Podgorica, oktobar 2021.

U spisima predmeta se navodi i da se ubistvo dogodilo na terasi porodične kuće.

"Đokaj je iz obijesti i osjećaja posjedovanja oštećene Šejle, a zbog njenog odbijanja da obnovi ranije prekinutu vanbračnu zajednicu sa njim", navodi se u optužnici.

Tužilaštvo je od Suda tražilo i da prilikom određivanja kazne ima u vidu da je Đokaj ranije osuđivan.

Šta je prethodilo ubistvu

Prema navodima tužilaštva, Đokaj je prije ubistva Šejli "slao poruke, prijetio, govorio da među njima nije gotovo i da je njen život u njegovim rukama".

Šejla je prije ubistva Đokaja prijavila policiji zbog prijetnji u porodičnoj kući. Međutim, te prijetnje je Osnovno tužilaštvo kvalifikovalo kao prekršaj, a ne kao krivično djelo.

Zbog toga su tri dana nakon ubistva organizovani protesti u Podgorici, sa kojih je dio ženskog nevladinog sektora, predvođen Centrom za ženska prava, optužio pravosuđe da nijesu preventivno djelovali nakon što je Šejla prijavila prijetnje.

Reagovala je i tadašnja Vlada, navodeći da je zakazala prevencija.

Šefica Delegacije Evropske unije u Podgorici, Oana Kristina Popa, tada je poručila da "ne smijemo dozvoliti da se femicidi iznova dešavaju u Crnoj Gori".

Osnovno tužilaštvo je odbacilo te optužbe, navodeći da se "te prijetnje po zakonu isključivo prekršajno kažnjavaju, a da oni gone učinioce krivičnih djela".

To je rezultiralo višednevnim protestima.

Tužilaštvo je međutim, ostalo pri stavu da su postupili zakonito, tvrdeći da nemaju ingerencije da preventivno djeluju, već da isključivo gone počinioce krivičnih djela, a da su te prijetnje "prekršaj".

Takav stav je 6. oktobra 2021. potvrdilo i Više državno tužilaštvo.

Nasilje nad ženama

Kakvi ožiljci ostaju nakon nasilja? Kako porodice i žrtve nasilja nastavljaju dalje sa životima zauvijek obilježenim traumom?

Uprkos Istanbulskoj konvenciji i zakonskim okvirima rodno uslovljeno nasilje je i dalje sveprisutno u zemljama Zapadnog Balkana.

U "Ženskim sjenkama" pronađite priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema.

Saznajte i kako prijaviti nasilje u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.

Zakazale institucije sistema

Optužbama civilnog sektora se tokom suđenja pridružila se i advokatica porodice Bakija, Tijana Živković, koja je ocijenila da su u tom slučaju zakazale institucije sistema.

"Šejla je tražila pomoć od institucija, ali joj niko nije povjerovao, niti je zaštitio, već je u prekršajnom postupku, koji je obilovao povredama procesnih pravila i povredama prava na pravično suđenje sve na štetu Šejle, okrivljeni oslobođen krivice", kazala je na suđenju Živković.

Jedan od transparenata istaknut tokom protesta u Podgorici zbog ubistva Šejle Bakija, u oktobru 2021.
Jedan od transparenata istaknut tokom protesta u Podgorici zbog ubistva Šejle Bakija, u oktobru 2021.

Optužbe je potkrijepila navodima iz prijave koju je policiji podnijela Šejla, 35 dana prije smrti, navodeći da joj nije dao mira od kad su se rastali.

"U prijavi je navela da joj prijeti telefonom i dolazi u kuću njenih roditelja, da se osjeća ugroženom i strahuje za svoju sigurnost. Institucije joj nisu vjerovale", naglasila je advokatica Tijana Živković.

Advokati o presudi

Nakon saopštavanja presude branilac Đokaja, advokat Lješković, je kazao da sudovi olako donose kazne od 40 godina zatvora.

"U obrazloženju presude je rečeno da su izvedeni svi dokazi. Javno postavljam pitanje: koji to dokazi? Dokazi koje je predložilo tužilaštvo i nevladine organizacije? Ova presuda je donijeta zbog pritiska", rekao je Lješković.

On je, najavljujući žalbu, kazao da je Sud odbio sve dokazne predloge odbrane.

"Smatram da dokaze koje smo predložili, da smo ih izveli, sigurno je da bi presuda bila drugačija", zaključio je Lješković.

Advokatica porodice Bakija, Tijana Živković, je nakon izricanja presude kratko kazala da je kazna kakva-takva satisfakcija porodici Bakija.

Ocijenila je i da je presuda zasnovana na dokazima.

Raičević: Presuda je putokaz sudijama
Raičević: Presuda je putokaz sudijama

Maja Raičević iz Centra za ženska prava vjeruje da će ova presuda biti putokaz sudijama da sa najvećom ozbiljnošću shvate problem nasilja nad ženama.

"Ono nikada ne počinje onda kada se ono prijavi, nego je obično praćeno prethodnom istorijom nasilja koje se vrlo rijetko uzima u obzir. U ovom slučaju, Sud je uvažio i tu istoriju nasilja i mislim da je presuda onakva kakva je trebala da bude", rekla je Raičević.

Ona vjeruje da će presuda poslati snažnu poruku.

"I ohrabriti žrtve da prijave nasilje i zatraže pravdu pred pravosudnim organima", ističe Raičević.

U posljednjih pet godina u Crnoj Gori je, prema podacima Centra za ženska prava, bilo 15 slučajeva femicida.

Da je trend rasta broja femicida i rodno zasnovanog nasilja veoma zabrinjavajući, ocjenjuje se u Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore u 2023. godini.

Istovremeno, sudska praksa pokazuje da nasilje nad ženama u više od 80 odsto slučajeva završi prekršajnom kaznom. Od tog broja, petina je uslovnih, a trećina novčanih kazni.

Zatvorske se rijetko izriču, u nešto više od deset odsto slučajeva.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG