S ciljem da članicama olakša deportaciju neuspjelih tražitelja azila i ograniči ulazak migranata, Evropski parliament glasao je za sveobuhvatnu reformu zakona koji bi trebao da revidira migracionu politiku širom Evrope. Iz Evropske komisije ističu da je za implementaciju namijenjeno dvije milijarde eura.
Dugo očekivani paket mjera, poznat kao Pakt o migraciji i azilu, naišao je na protivljenje krajnje ljevice i desnice, te označava pobjedu evropskog centra uoči parlamentarnih izbora u junu.
Ipak, postoje zabrinutosti oko implementacije paketa kojeg oštro kritikuju organizacije za zaštitu prava uz tvrdnje da će nova politika dovesti do manje zaštite i većeg kršenja prava, pišu svjetski mediji.
Deset 'složenih' paketa
Evropski parlament je u srijedu, 10. aprila, usvojio novi Pakt o migracijama i azilu kao odgovor na sve veći broj zahtjeva za azil i ogroman broj migranata koji su smješteni u oskudnim kampovima.
Time je, kako ističe The Times, okončan Dablinski sistem, prema kojem je prva zemlja preko koje je migrant ušao u blok morala da obradi zahtjev za azil. Članice Evropske unije (EU) će od 2026. godine, umjesto toga, moći da premještaju izbjeglice u druge zemlje, gdje bi potom zatražile azil.
Prvi put predstavljen u septembru 2020. godine, pakt se sastoji od 10 složenih "paketa". Svaki paket funkcioniše samo ako su svi odobreni, što je, ukazao je londonski list, glasanje pretvorilo u odluku sve ili ništa. Cilj EU bio je stvoriti jedinstvena pravila za zahtjeve za azil kako bi migranti bili jednako tretirani gdje god se njihovi zahtjevi obrađuju.
Najsporniji dio sporazuma je, prema ocjeni Timesa, revizija Dablinske uredbe koja je zahtijevala od migranata da podnose zahtjev za azil u prvoj zemlji EU u koju stignu. Taj dio će biti zamijenjen "mehanizmom solidarnosti" koji će omogućiti drugim zemljama da prihvate transfere migranata iz zemalja dolaska. Mehanizam ima za cilj da rastereti zemlje koje se bave najvećim brojem tek pristiglih migranata, kao što su Italija i Grčka.
Sporazum također uključuje mjere za poboljšanje brzine obrade zahtjeva za azil, kao i omogućavanje pritvora na vanjskim granicama EU. Tražitelji azila koji imaju manje šanse da dobiju zaštićeni status bit će procesuirani brže. Zajednička baza podataka o dolascima omogućit će zemljama EU da dijele informacije o historiji zahtjeva za azil.
Zahtjevi za azil u EU rastu, naglasio je Times, dodajući da ih je prošle godine bilo ih više od 1,14 miliona, što je najviše od migrantske krize 2015., prema podacima Agencije Evropske unije za azil.
Ove godine, dok se vlade širom Afrike pale pred vojne hunte, koje često podržava Rusija, zvaničnici očekuju dalji porast dolazaka, posebno iz Sudana, gdje je osam miliona protjerano iz svojih domova zbog građanskih sukoba, uključujući 1,6 miliona koji su već pobjegli u susjedne zemlje.
Zakon prije izbora
Evropski zvaničnici i političari namjeravali su da donesu zakon koji treba da revidira migracionu politiku širom Evrope prije parlamentarnih izbora u junu kako bi se suprotstavili antimigrantskim sentimentima koji podstiču porast popularnosti krajnje desnih stranaka u nekoliko evropskih zemalja, napisao je The New York Times.
Nakon glasanja u Parlamentu, posljednji korak da nacrt postane zakon je odobrenje Evropskog vijeća, što je formalnost koja se očekuje u narednim sedmicama.
"Svi mi razumijemo ovu fundamentalnu istinu: migracije su evropski izazov, na koji se mora suočiti evropskim rješenjem, koje je efikasno i pravedno i čvrsto", rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ubrzo nakon što je Parlament glasao.
EU političari iz socijaldemokratskih, liberalnih i mejnstrim konzervativnih stranaka lijevog centra podržali su u srijedu prijedlog zakona, rekavši da dovoljno štiti pravo na azil, dok pooštrava granice, ubrzava zahtjeve za azil i olakšava deportaciju ljudi koji se ne kvalifikuju za azil.
Prema ocjeni lista, donošenje zakona uoči izbora za Evropski parlament signalizira da je blok uvažio zabrinutost birača zbog značajnog porasta broja dolazaka tražitelja azila i ekonomskih migranata nakon pandemije, uz očuvanje onoga što EU podcrtava kao ključne vrijednosti, poput poštovanja ljudskih prava.
Međutim, zakon i dalje nailazi na protivljenje s lijeva i zdesna, istakao je New York Times dodajući da nestranački stručnjaci za migracije ističu da se paket mjera ne dotiče glavnog faktora koji stoji iza sve većeg broja zahtjeva za azil: nepostojanje legalnih migracijskih ruta za kvalifikovane i nekvalifikovane radnike koji su očajnički potrebni u nekoliko evropskih industrija, uključujući građevinarstvo, proizvodnju i poljoprivredu.
Izazovi implementacije paketa
Dugo očekivani paket mjera označava pobjedu evropskog centra iako sa "sumnjama i zabrinutostima" oko implementacije, prigovore su iznijele stranke krajnje ljevice kao i evropske krajnje desne stranke, ističe Guardian.
Dok desnica tvrdi da paket mjera nije dovoljan, krajnja ljevica smatra da je paket od 10 različitih zakona prestrog i da označava napuštanje evropskih vrijednosti suosjećanja i ljudskog dostojanstva, predaju krajnjoj desnici i veliki udarac ljudskim pravima.
Još jedan izazov je, kako ističe Guardian, implementacija zakona. Mađarska i Poljska su brzo nakon glasanja u Parlamentu rekle da neće prihvatiti preseljenje prema novim pravilima solidarnosti, dok su krajnje desničarske, krajnje ljevice i stranke Zelenih, te nevladine organizacije obećale, iz različitih razloga, da će se boriti i dalje.
Eksperti su također izrazili ozbiljne sumnje u to kako će pakt funkcionisati ocjenjujući da bi novi sistem, iako zasnovan na podijeljenim odgovornostima, bio beskrajno složeniji i da ne bi sve države članice bile sklone da ulože napor.
Za sada, međutim, centar Evrope može uživati u svojevrsnoj pobjedi, naglasio je Guardian.
"Imamo obavezu prema građanima Evrope da pokažemo da Evropa zaista može da radi, da može da ispuni rezultate", rekla je holandska europarlamentarka Sophie in't Veld prije glasanja. Očigledno je da su postojale "veoma opravdane sumnje i zabrinutosti u vezi sa ovim paketom", kazala je uz napomenu da će sve "zavisiti od implementacije".
Kao da podvlače njene reči, prema pisanju Guardiana, spasioci su u srijedu pronašli tijela tri djevojčice kod grčkog ostrva Hios. Djeca nisu preživjela prevrtanje čamca koji je, prevozeći migrante iz obližnje Turske, naletio na kamenje. Spašeno je četrnaest osoba, uključujući osmoro druge djece. Zvaničnici obalske straže rekli su da tri patrolna čamca traže druge moguće preživjele.
Oštre kritike organizacija za zaštitu prava
Iako Brisel opisuje novi Pakt o migraciji i azilu kao veliki pomak i "ogromno dostignuće za Evropu", organizacije za zaštitu ljudskih prava ga oštro kritikuju, dok stručnjaci pak izražavaju sumnju da to neće biti dovoljno za smanjenje broja dolazaka migranata, ukazuje The Washington Post.
Dok se paket mjera ispituje godinama, nije jasno kako će funkcionisati neke od njegovih ključnih odredbi, ističe list, ukazujući da su grupe za ljudska prava i zagovornici izbjeglica uznemireni promjenama, uključujući pravila koja prisiljavaju djecu od šest godina da daju biometrijske podatke.
"Ovaj sporazum će unazaditi evropski zakon o azilu u narednim decenijama. Njegov vjerovatni ishod je veća patnja na svakom koraku nečijeg puta da traži azil u EU", rekla je Eve Geddie, direktorica ureda za evropske institucije Amnesty Internationala.
"Od načina na koji ih tretiraju zemlje izvan EU, njihovog pristupa azilu i pravnoj podršci na evropskoj granici, do njihovog prijema unutar EU, ovaj sporazum je osmišljen tako da ljudima oteža pristup sigurnosti."
Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca pozvala je države članice da pažljivo koračaju dok idu naprijed. "Pakt se fokusira na normalizaciju pritvora i brži proces na granicama. Oba (puta) su zabrinjavajuća. Pritvor oštećuje ljude. Brze odluke mogu dovesti u opasnost povratak ljudi kojima bi trebalo dati azil", navodi se u saopštenju organizacije.
Dogovor, prema pisanju vašingtonskog lista, dolazi u vrijeme kada se različite evropske zemlje, posebno Francuska i Njemačka, pomijeraju udesno po pitanju imigracije i migracije.
U decembru, kada je sporazum o migraciji i azilu postignut, francuski parlament usvojio je zakon koji nameće stroga pravila za imigrante, što im posebno otežava dobijanje beneficija ili načine da njihpova djeca postanu francuski državljani. U međuvremenu, njemački kancelar Olaf Scholz obećao je da će zauzeti tvrđi stav jer je podrška krajnje desnoj, antiimigracionoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD) u porastu.
Glasanje u Evropskom parlamentu 10. aprila su nakratko prekinuli demonstranti koji su, dodaje Washington Post, skandirali: "Ovaj pakt ubija. Glasajte ne!".
Facebook Forum