Dostupni linkovi

Francuska 'jedan od kosponzora Rezolucije o Srebrenici'


Emmanuel Macron, Pariz, 8. aprila 2024.
Emmanuel Macron, Pariz, 8. aprila 2024.

Iz Memorijalnog centra Srebrenica u petak je stigla potvrda da će Republika Francuska biti jedan od kosponzora Rezolucije o Srebrenici.

Memorijalni centar je zahvalio u tekstu predsjedniku Emmanuelu Macronu, Misiji Francuske u Ujedinjenim narodima i prijateljskom narodu Francuske, prenosi Fena.

Iz Srebrenice su podijelili i video obraćanja predsjednika Macrona, od prije nekoliko godina povodom godišnjice genocida.

"Francuska pamti i uvijek će pamtiti patnju koju je vaša zemlja iskusila prije 25 godina, u najmračnijim trenucima koje je Evropa vidjela od završetka Drugog svjetskog rata. 11. jula 1995. godine, i u danima koji su uslijedili, ovdje, u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini se desila jedna od najgorih tragedija u modernoj historiji. Francuska nije zaboravila više od 8.000 žrtava, odraslih i djece, koji su ubijeni", kazao je tom prilikom Macron, saopćila je Press služba Memorijalnog centra Srebrenica.

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik izjavio je 11. aprila da će RS "donijeti odluke" protiv najavljene Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u.

Dodik je, nakon sastanka političkih predstavnika RS-a sa rukovodstvom Srbije u Beogradu, rekao da će predsjednika Srbije Aleksandra Vučića "pokušati da ubijedi da podrži" te odluke.

Kako je rekao Dodik, ukoliko dođe do usvajanja Rezolucije u UN-u, "Republika Srpska će napustiti odlučivanje u Bosni i Hercegovini".

Ponovio je stav vlasti u RS-u koje, uprkos međunarodnim presudama, negiraju da je u Srebrenici 1995. počinjen genocid nad Bošnjacima.

Šta se navodi u nacrtu Rezolucije o genocidu u Srebrenici?

Nacrt rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici biće predstavljen 17. aprila na zatvorenom sastanku u UN-u, kako je ranije objavio Glas Amerike.

O konačnoj rezoluciji, na kojoj se još radi, zemlje članice UN-a mogle bi se izjašnjavati na sjednici Generalne skupštine UN-a početkom maja.

U nacrtu rezolucije, u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, traži se, između ostalog, da se bez rezerve osudi svako poricanje genocida u Srebrenici i potiču članice UN-a da sačuvaju utvrđene činjenice i kroz svoje obrazovne sisteme razviju odgovarajuće programe, kako bi se spriječio revizionizam i genocid u budućnosti.

Inicijatori rezolucije su Njemačka i Ruanda, ali kako je prenio Glas Amerike pozivajući se na nezvanične izvore, u kreiranju teksta će učestvovati i SAD, Albanija, Bosna i Hercegovina, Čile, Finska, Jordan, Novi Zeland, Turska i druge zemlje.

Presudama međunarodnih i sudova u Bosni i Hercegovini utvrđeno je da je u julu 1995. počinjen genocid nad oko 8.000 bošnjačkih civila, kada je Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu.

Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.

Radovan Karadžić, prvi predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, pravomoćno je osuđen u Hagu na doživotnu kaznu zbog genocida u Srebrenici, kao i zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.

Zbog genocida, na doživotnu kaznu na istom sudu je osuđen i glavni komandant Vojske Republike Srpske, Ratko Mladić.

Osim njih, osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba Vojske Republike Srpske te Vujadin Popović, načelnik bezbjednosti Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske.

XS
SM
MD
LG