Dostupni linkovi

Jača migrantski pritisak, Hrvatska gradi centre za registraciju


Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u prvih šest mjeseci ove godine ukupno je 24.367 osoba zatražilo međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj (migranti, fotoarhiva)
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u prvih šest mjeseci ove godine ukupno je 24.367 osoba zatražilo međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj (migranti, fotoarhiva)

Hrvatska granična policija bilježi u posljednjem periodu pojačan pritisak iregularnih migranata na granici sa Bosnom i Hercegovinom.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je kako je u noći sa 6. na 7. rujan zabilježeno čak 600 pokušaja ilegalnog ulaska u zemlju.

Zbog toga, Hrvatska nedaleko granice priprema i dodatne registracijske centre.

Unazad osam mjeseci, hrvatska policija uhvatila je 850 krijumčara ljudi, što je 50 posto više nego u istom razdoblju prošle godine i taj se kriminalni posao sve više internacionalizira.

Samo ovog tjedna su u krijumčarenju ljudi ulovljeni državljani Turske, Češke, Rumunjske, Bosne i Hercegovine, Gruzije, Njemačke i Azerbejdžana.

Pred koju noć spriječen je ulazak 600 iregularnih migranata.

U pripremi registracijski centar nedaleko Karlovca

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović najavio je da će se u napuštenom vojnom kompleksu Dugi Dol u općini Krnjak napraviti registracijski centar za iregularne migrante, kako bi se rasteretilo policiju koja sada mora obavljati taj posao.

Za njegovo uređenje tražit će se europska sredstva, a plan je da ih se otvori još.

Naime, broj iregularnih migranata povećan je ove godine za 170 posto, a onih koji traže azil – za 700 posto.

Božinović: Izgradnjom centra rasteretiti policiju
Božinović: Izgradnjom centra rasteretiti policiju

"Praktički, tu nekih kaznenih djela i drugih prekršajnih djela ima vrlo malo. Dakle, ono što mi želimo je to da cijela ova situacija ne utječe na naš način života, na život naših lokalnih zajednica, gradova i općina", rekao je Božinović.

Načelnik općine Krnjak nedaleko Karlovca, inače sa većinskim srpskim stanovništvom, Perica Matijević iz Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako je za pripreme za otvaranje migrantskog centra saznao od mještana koji su tamo odlazili u sječu drva, a da do sastanka sa ministrom Božinovićem prošlog tjedna nije imao nikakvu službenu informaciju.

Kamp će imati kapacitet 1.000 ljudi i cilj je upravo da se iregularne migrante makne sa prometnica i gradskih parkova i iz sela.

U Krnjaku negativna iskustva s migrantima

U Krnjaku sa njima imaju iskustva posljednjih godina, kaže Matijević.

"Preko ljeta bude malo mirnije. Znaju uzeti nešto sa njiva ili iz vrta, nešto obuće ili odjeće ispred kuće sa štrika kad se suši. Međutim zimi je veliko zlo jer provaljuju u vikendice, kuće u kojima se trenutno ne zateknu vlasnici i zatvorene kuće u kojima nikog nema jer su ljudi otišli u dom ili su u Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji", kaže Matijević.

Iz tih kuća uzimaju što god im treba, za sobom ostavljaju nered i fekalije, znaju iščupati parket i zapaliti ga nasred sobe. Tako su, kaže Matijević, u susjednom Vojniću zapaljene već četiri kuće.

"Baš kod mene u selu smo jedva spriječili požar. Vidjeli smo da je kuća provaljena, pa smo zvali unuka od bake koja je tu živjela. Ostavili su upaljen električni štednjak, i on je već bio sav usijan, a zavjesa na prozoru iznad njega već je počela dimiti", opisuje Matijević.

Problemi sa migracijama su veliki, i treba ozbiljno pristupiti njihovom rješavanju, zaključuje naš sugovornik, a centar u Krnjaku, kaže, u toj je priči samo kap u moru.

Na potezu zapadnoeuropske zemlje

Sigurnosni stručnjak Marinko Ogorec u izjavi za RSE – slično kao Matijević – misli da je problem migracija vrlo velik, i da ga se ne može rješavati vatrogasnim mjerama.

Prema njegovoj ocjeni, ključ za rješenje problema je u zapadnoeuropskim zemljama, koje na neki način toleriraju iregularne migracije.

"Kada bi se te migrante na odgovarajući način demotiviralo, kada bi europske zemlje donijele znatno restriktivnije zakone o azilu i propisale znatno strože kazne za ilegalni prelazak granice, onda vjerujem da bi i pritisak migranata bio manji. On je vrlo ozbiljan, radi se o intenzivnom migrantskom valu, koji iskorištava situaciju da je pažnja većine europskih zemalja fokusirana na Ukrajinu", procjenjuje Ogorec.

Rat u Ukrajini

Priče, analize, foto i video zapisi o ratu u Ukrajini.

Energičnije tražiti EU sredstva za upravljanje migracijama

Problem iregularnih migranata neće nestati preko noći, i Hrvatska treba energičnije od Europske unije tražiti pomoć za izgradnju kapaciteta i upravljanje migracijama, ocjenjuje u izjavi za RSE Marijeta Rajković Iveta sa Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

"Jer sada su na gubitku i migranti i lokalno stanovništvo. Naravno da se sada ljudi boje ako vide park pun migranata koji su gladni i koji se tjednima nisu tuširali. Ako su oni prepušteni sami sebi i krijumčarima ljudi koji zarađuju na njihovom prijevozu i ako spavaju po šumama – to je jako loše za sve", tvrdi stručnjakinja.

Tek dio migranata koji legaliziraju status u Hrvatskoj ostaje u zemlji, a većina nakon nekog vremena ipak odlazi dalje prema zapadnoj Europi.

"Objašnjenje je u tome da Hrvatska nema dobre integracijske politike, ali i u tome da je nalaženje posla velik problem i za domaće ljude, a kako je tek sa migrantima. Osim toga – treba provoditi zakon – migranti sa reguliranim statusom imaju pravo na učenje hrvatskog jezika, ali tečajeva nema dovoljno za sve", dodaje Marijeta Rajković Iveta.

Slično je i sa smještajem – iregularni migranti od policije uz potvrdu o registraciji dobiju napismeno da mogu zatražiti smještaj u azilanskom centru "Porin" u Zagrebu, ali kada dođu tamo, saznaju da više nema mjesta.

Početkom rujna tako ih se pred "Porinom" okupilo oko 500, koji su na kraju prespavali na klupama i u obližnjim parkovima.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u prvih šest mjeseci ove godine ukupno je 24.367 osoba zatražilo međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj. U cijeloj 2022. godini bilo ih je 12.872.

[Priča iz ožujka 2023. - Više od 90 migranata bilo je deportirano iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu]

Hrvatska deportuje stotine migranata u BiH
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:04 0:00

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG