Ove je godine u Hrvatskoj u školske klupe po prvi puta sjelo oko 800 djevojčica i dječaka manje nego godinu ranije.
Depopulacijski trend u Hrvatskoj odrazio se na broj učenika koji upisuju prvi razred osnovne škole. Dok ih je pred dvije godine bilo gotovo 37.000, prošle je godine po prvi puta u školske klupe sjelo 35.794 djevojčica i dječaka, dok ih je ove godine oko 35.000.
"Prvašića u Hrvatskoj ima manje, jer su ljudi koji bi mogli biti njihovi roditelji negdje drugdje, odnosno u zemljama zapadne Europe", kaže za Radio slobodna Europa (RSE) ekonomski stručnjak i komentator portala index.hr Goran Vojković.
Motivi za odlazak
"Otišli su zbog razlike u standardu, otišli su zbog lošeg odnosa prema radnicima u Hrvatskoj, i zbog toga što su se granice otvorile, nove generacije puno bolje znaju jezike. Povrh toga, Hrvatska je imala hrpu loših politika tipa ove žestoke apartmanizacije koja je stambeno zbrinjavanje obitelji u Hrvatskoj učinila gotovo nemogućim, čak i ako je obitelj dobrostojeća, i ljudi jednostavno odlaze", kaže sugovornik RSE.
Navodi i da je motiv za odlazak loš odnos velikog broja privatnih poslodavaca.
"Gotovo svatko u Hrvatskoj ima među rodbinom ili prijateljima primjer nekoga tko je neke bezvezne poslove radio sa ugovorima na tri ili šest mjeseci, pa se gazdi nešto ne svidi, pa kasni plaća, milijun problema. Ode vani, i ne samo da je dva-tri puta više plaćen, nego je i sasvim drugačiji odnos prema radniku, prema prekovremenom radu. Ima prekovremenih, ali se plate", naglašava Vojković.
Smatra da bi bilo dobro uvesti i dvosmjenske vrtiće, jer sve više ljudi radi u smjenama, od medicinskih sestara do osoblja na fakultetima koji rade dvosmjenski, jer sve više ljudi studira uz rad.
"Mi u smislu razvoja države, razvoja standarda, nismo iskoristili ovih dvadesetak godina približavanja Evropskoj uniji da se približimo na više aspekata, nije to samo plaća, to su i svi ostali aspekti. Način života i rada se promijenio, a država to nije pratila", upozorava Vojković.
Demografi već dulje upozoravaju da nema populacijske politike
Demografi upozoravaju da Hrvatska još od Popisa stanovništva 1991. godine bilježi prirodno smanjenje, broj umrlih nadvisuje broj živorođenih, s tendencijom porasta. Popis stanovništva iz 2021. godine pokazuje da je broj stanovnika zbog prirodnog smanjenja i zbog masovnog iseljavanja pao za čak 400.000 ljudi, u usporedbi sa Popisom stanovništva iz 2011. godine.
Iz godine u godinu sve je manji priljev mladih na tržište rada, a, kako su demografi Anđelko Akrap i Krešimir Ivanda upozorili, još prije tri godine "nastavljanjem sadašnjih trendova, a to znači bez koncipiranja i provedbe odgovarajuće populacijske politike, Hrvatska ne može računati na ekonomski održivi razvoj".
Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, a na popisu deset godina ranije imala je 4.284.889 stanovnika. To je u 10 godina pad za 396.360 ljudi, odnosno za čak 9,25 posto.
