Dostupni linkovi

Regionalnom suradnjom protiv suđenja za ratne zločine u odsutnosti


Pogled na razrušeni Vukovar, Hrvatska, 1. svibnja 1993.
Pogled na razrušeni Vukovar, Hrvatska, 1. svibnja 1993.

Nevladine organizacije za ljudska prava objavile su izvještaj o monitoringu suđenja za ratne zločine na hrvatskim sudovima u prošloj godini.

I dalje je dominantan trend suđenja za ratne zločine u odsutnosti, a najveći broj suđenja je protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i Jugoslavenske narodne armije (JNA).

Od 61 postupka za ratne zločine pred hrvatskim sudovima, njih 41, odnosno dvije trećine, provodi se protiv nedostupnih optuženika, kojima mahom prebivaju na teritoriju Republike Srbije.

Od ukupnog broja postupaka njih 57, dakle 94 posto, vodi se protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi ili pripadnika JNA, a svega četiri protiv pripadnika hrvatskih postrojbi ili pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), navodi se u izvještaju.

Izvještaj su sastavili zagrebački Centar za suočavanje s prošlošću Documenta i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka.

Zagreb i Beograd trebaju potpisati ugovor o suradnji u suđenjima

Voditeljica Documente Vesna Teršelič založila se na konferenciji za novinare u Zagrebu za prestanak prakse suđenja za ratne zločine u odsutnosti.

Teršelič: Problem je u pomanjkanju političke volje
Teršelič: Problem je u pomanjkanju političke volje

"Suđenja u odsutnosti nisu samo problem pravosuđa u Hrvatskoj. To je sada problem i u Srbiji – svjedočimo valu suđenja u odsutnosti. Sa jedne strane, treba izbjegavati politizaciju, a s druge nužno je da nadležna tijela u Hrvatskoj i Srbiji potpišu ugovor koji bi predvidio da se suđenja obavljaju u zemlji u kojoj sada prebiva okrivljenik. Taj bi ugovor mogao imati dvije stranice", kaže Teršelič.

Dakle, zaključila je, nije problem u tome da je riječ o složenom dokumentu, već je problem u pomanjkanju političke volje.

Prekinuti anonimizaciju okrivljenika

Osim suđenja u odsutnosti, drugi je glavni problem anonimizacija imena okrivljenika za ratne zločine, i nevladine udruge apeliraju da se umjesto objavljivanja inicijala prioritet mora dati pravu javnosti da bude informirana o tijeku postupaka i identitetu okrivljenika za ratne zločine.

Također, nevladine udruge traže objavljivanje optužnica i sudskih odluka na javno dostupnom internetskom portalu.

Hrvatska treba inzistirati na obavezama Srbije iz Poglavlja 23

Veselinka Kastratović iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, koja već 20 godina monitorira suđenja za ratne zločine na hrvatskim sudovima ocijenila je kako "suradnja tužiteljstava Hrvatske i Srbije može rezultirati kvalitetnom optužnicom – bilo u Hrvatskoj, bilo u Srbiji".

Osim generala JNA Dušana Lončara, kojem je u ožujku započelo u Beogradu suđenje za ratne zločine nad hrvatskim civilima u Lovasu u istočnoj Slavoniji 1991, nema drugih postupaka u Srbiji za visoko rangirane oficire JNA u ratu u Hrvatskoj.

Kastratović: Srbija ima problem da optuži JNA i to izbjegava
Kastratović: Srbija ima problem da optuži JNA i to izbjegava

"Srbija nema problem da optuži srpske teritorijalce iz Hrvatske. Ona ima problem da optuži JNA i to izbjegavaju. Suđenje Dušanu Lončaru je prvi takav slučaj. Umjesto da više koristimo obaveze Srbije u poglavlju 23 u pristupnik pregovorima sa EU, čini mi se to hrvatska diplomacija nedovoljno radi. Ne da se nekome osvetimo, nego da dobijemo kvalitetne optužnice", naglasila je Kastratović.

A to je potrebno, kazala je, jer za zločine koje su u Hrvatskoj počinili pripadnici Teritorijalne obrane (TO) lokalnih Srba i JNA, nijedan visoko rangirani oficir JNA nije u Srbiji optužen.

Poglavlje 23 "Pravosuđe i ljudska prava" je jedno od poglavlja koja Srbija mora ispregovarati na putu prema članstvu u Europskoj uniji, a jedna od tema u tom poglavlju su i suđenja za ratne zločine.

Još neotvoreni postupci

Nevladine udruge upozoravaju da nisu okončane predistražne radnje za ratni zločin nad više od 80 hrvatskih i albanskih civila počinjen u studenom 1991. u Bogdanovcima nedaleko Vukovara, a da je za ratni zločin nad 27 hrvatskih i drugih nesrpskih civila u Antinu istraga prekinuta zbog nedostupnosti okrivljenika, zapovjednika tamošnje Jedinice Teritorijalne obrane lokalnih Srba.

"Nije meni problem u tome što Državno odvjetništvo ne ide u podizanje optužnice protiv zapovjednika TO, već je puno veći problem što nije istraženo što se zaista dogodilo u Antinu i što nisu navedeni svi oni koji su činili zločine, a to su pripadnici srbijanske paravojne postrojbe 'Dušan Silni' ", komentirala je Kastratović.

Još se provode i izvidi u okviru tzv. prethodnog postupka za zločine počinjene prema Srbima u Vukovaru u kasno proljeće i ljeto 1991. godine, gdje se navodi brojka između 40 i 50 žrtava.

[VIDEO: Prvi posjet mladih iz Srbije Vukovaru, gradu u Hrvatskoj razrušenom u ratu 1991. godine. Rujan 2019.]

Mladi iz Srbije na mestu zločina u Vukovaru
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:04 0:00

Nije dovršena istraga niti za ratne zločine nad srpskim civilima u zapadnoj Slavoniji u svibnju 1995. godine tijekom vojno-policijske akcije "Bljesak" u mjestima Medari i Rajići.

Nevladine udruge upozoravaju i na nedostatak istrage u slučaju stradavanja 14 zarobljenih crnogorskih rezervista JNA 1992. godine u splitskom vojnom zatvoru Lora, tzv. slučaj Lora 3.

Preporuke za kvalitetnija suđenja za ratne zločine

Nevladine udruge preporučuju i kadrovsko jačanje nadležnih županijskih državnih odvjetništva u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu i policije radi revizije i istrage neriješenih predmeta ratnih zločina.

Među ostalim preporukama su redovito stručno usavršavanje policije i tužitelja vezano za procesuiranje ratnih zločina na Policijskoj i Pravosudnoj akademiji, a u suradnji sa civilnim sektorom, nastavak razvoja mreže za podršku svjedocima i žrtvama i unapređivanje pravnog okvira koji regulira položaj žrtava kaznenih djela i drugo.

[VIDEO: Haaški sud osnovan je prije 30 godina. Na optuženičkoj klupi našlo se više od 160 osoba koje se teretilo za neke od najtežih ratnih zločina nakon Drugog svjetskog rata, uključujući i genocid. Svibanj 2023.]

Trideset godina kasnije: Šta je naslijeđe Haškog tribunala?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:11:55 0:00

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG