Kada će u zatvor Fadil Novalić, bivši premijer Federacije BiH osuđen na četverogodišnju kaznu zatvora u aferi "Respiratori", najvažnijem slučaju visoke korupcije u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina, još se ne zna.
Zatvorsku kaznu je trebao početi služiti 6. marta, kako je to odredio Sud Bosne i Hercegovine koji je izrekao presudu još 27. januara.
Šest dana kasnije, 12. marta, na slobodi su Novalić i još dvojica osuđenih na zatvorske kazne u ovom predmetu - bivši direktor Civilne zaštite Federacije BiH Fahrudin Solak i Fikret Hodžić, vlasnik firme "FH Srebrena malina".
Njih dvojica su se u zatvor trebali javiti 26. februara. Solak je osuđen na šest, a Hodžić na četiri godine zatvora.
Ni Sud BiH, niti advokati osuđenih nisu mogli tačno reći kad će se trojica osuđenih morati javiti u zatvor u Vojkovićima kod Sarajeva. Dodatno, iz Suda BiH kažu da je praksa da se zvanično oglašavaju tek nakon što stranke potvrde da su zaprimile njegovu odluku.
Sva trojica uputili su molbe za odgodu služenja zatvorske kazne, dan prije nego što su se trebali javiti u zatvor.
Potom su se žalili na rješenja Suda BiH kojima su te molbe odbijene i čeka se konačna odluka Suda BiH. Zakon nije propisao rok u kojem sudovi moraju odlučiti o molbama ili žalbama.
"Ti rokovi se odnose na osobu koja se upućuje na služenje kazne - tri dana za molbu ili žalbu od dana kad dobije rješenje suda. Međutim, zakonski rokovi se ne odnose na sud", pojašnjava Adnan Beganović, advokat iz Mostara, za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Beganović kaže da zbog pretrpanosti ili "drugih stvari u koje ne bih želio ulaziti, a znamo svi o čemu se tu možda radi", sudovi ne donose ni presude tamo gdje je propisan rok, već ga prekorače.
Novalić, Solak i Hodžić osuđeni su za malverzacije tokom nabave stotinu medicinskih respiratora iz Kine u vrijednosti oko 5,4 miliona eura odmah nakon proglašenja vanredne situacije zbog pandemije korona virusa u aprilu 2020. godine.
Postoji li zakonski rok za sudove?
Što se tiče rokova koji jesu propisani zakonom, advokat Beganović pojašnjava da sud tri dana prije datuma početka izdržavanja zatvorske kazne osuđenom licu mora dostaviti "uputni akt", odnosno poziv da se javi u zatvor.
"Ako se neka osoba treba javiti u zatvor 1. marta ove godine, ja imam pravo 29. februara uputiti molbu za odgodu izvršenja zatvorske kazne, ali je šaljem poštom. Pismo nekada dođe do suda za dan, nekad je u putu dva-tri dana. Dok to dođe poštom na sud, dok sud to zaprimi i dok se to sa spisom dostavi predsjedniku suda… Dobije se tu vremena", govori advokat Beganović o proceduri.
Sud o tome da je postupak u toku obavještava kazneno-popravni zavod čim zaprimi molbu za odgodu izvršenja zatvorske kazne.
Osuđeni nije dužan javiti se na izdržavanje i sudska policija ga neće privoditi dok traje postupak.
Sud prvo donosi rješenje o molbi i dostavlja ga osuđenom i/ili advokatu. Potom osuđeni ponovno ima rok od tri dana da se žali i na to rješenje. Pri tome se broje samo radni dani, dakle ne vikendi ili praznici.
"Nikad ne znate u kojem roku će molbu prvostepeni, odnosno žalbu drugostepeni sud riješiti. Ti postupci se smatraju hitnim, ali zna se to i odužiti. Meni je nekad sud rješavao molbu za pet dana, a nekad je to i potrajalo. Ako sud odbije molbu, može se uložiti žalba i onda se nova odluka suda o žalbi opet čeka 15-20 dana", rekao je Beganović.
Kad drugostepeni sud donese odluku o toj žalbi i ako je odbije, ona je konačna i osuđeni se mora javiti na izdržavanje zatvorske kazne, osim ako se u međuvremenu ne pojavi novi razlog za molbu za odgodu.
Kad se može odgoditi služenje zatvorske kazne?
Zakoni u BiH predviđaju osam mogućih razloga za odgodu služenja kazne zatvora. Osuđeni mora sudu podnijeti molbu i dokaze o tome. Nije precizirano koliko molbi osuđena osoba može podnijeti.
Naprimjer, osuđeni može podnijeti molbu, jer se teško razbolio. Sud mu u tom slučaju odobrava molbu za vrijeme dok bolest traje.
Ako se od teže akutne bolesti razbolio bliži član njegove obitelji, sud mu može odgoditi služenje kazne do tri mjeseca. Prije isteka tri mjeseca, on može podnijeti novu molbu, zbog teže akutne bolesti istog člana ili drugog bližeg člana obitelji.
Unutrašnjost prvog državnog zatvora u BiH
Jednako tako, sud može do tri mjeseca odgoditi služenje zatvorske kazne ako osuđeni mora "izvršiti određeni posao koji je već započeo, a u slučaju neizvršenja posla nastala bi neotklonjiva ili znatnija šteta za njega ili članove njegove uže obitelji".
Hranitelj obitelji može odgoditi služenje kazne do pola godine. Trudnica, odnosno dojilja može odgoditi odlazak u zatvor do navršene jedne godine života djeteta.
Šta u slučaju da se traži pomilovanje?
Fadil Novalić je, u međuvremenu, tražio pomilovanje. Prema zakonu o pomilovanju osuđenim osobama se može obrisati presuda, ublažiti ili djelomično osloboditi od izvršenja kazne.
Sud Bosne i Hercegovine dao je negativno mišljenje na Novalićevu molbu. Mišljenje Suda je, kako su rekli za RSE 8. marta, dostavljeno Ministarstvu pravde BiH na daljnje odlučivanje.
Ministarstvo razmatra molbu i svoj izvještaj upućuje tročlanom Predsjedništvu BiH koje ima posljednju riječ. Dva člana, Željko Komšić i Denis Bećirović, kazali su 6. marta da neće podržati prijedlog o pomilovanju Novalića.
Za šta su osuđeni Novalić, Solak i Hodžić?
Suđenje bivšem premijeru Federacije Bosne i Hercegovine Fadilu Novaliću, bivšem direktoru Civilne zaštite ovog entiteta Fahrudinu Solaku i Fikretu Hodžiću, vlasniku firme FH Srebrena malina, počelo je 23. februara 2021. godine pred Sudom BiH.
Prvostepeno su osuđeni dvije godine kasnije, 5. aprila 2023. godine, za zloupotrebu položaja i ovlasti tokom nabave stotinu respiratora iz Kine u vrijednosti 5,4 miliona eura u aprilu 2020. godine, odmah nakon proglašenja vanredne situacije zbog pandemije koronavirusa.
Novalić je konačnom presudom 27. januara 2024. osuđen na četiri godine zatvora, Solak na šest, Hodžić na pet, a firma FH Srebrena malina na novčanu kaznu od oko 100.000 eura.
Četvrtooptužena Jelka Milićević, bivša ministrica financija Federacije BiH, oslobođena je od optužbe za nesavjestan rad u službi.
Facebook Forum