Samo mjesec dana nakon što je najuglednije mađarsko nezavisno novinarsko udruženje dodijelilo najprestižniju nagradu istraživačkim urednicima Atlatsza, saveznici premijera Viktora Orbana provukli su Atlatszo javno kroz blato.
Bila je to alarmantna demonstracija zastrašujućeg efekta kontroverznog novog zakona o zaštiti "suvereniteta zemlje", piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Ogoljena istina današnje Mađarske je da petljanjem s političkom mašinom premijera Viktora Orbana novinari rizikuju opasnu izloženost. Nema državne podrške niti javnih prihoda od oglasa. Malo ili nimalo vremena čak i s niskopozicioniranim zvaničnicima vladajuće stranke Fidesz. I, sada, nema načina da se izbjegne sumnja u novu i naizgled neodgovornu nasilničku instituciju koja im diše za vrat.
Niz odvažnih nezavisnih informativnih kanala se pojavio kao odgovor na 14-godišnju supervećinu u parlamentu, koja je omogućila Orbanu i njegovim saveznicima iz Fidesza da vlada s malo nadzora dok konsoliduje medijski sektor u prijateljskim rukama.
Međutim, pojava Kancelarije za zaštitu suvereniteta u februaru predstavlja im novi i, možda, egzistencijalni izazov.
Njegovo osnivanje je osporila Evropska komisija, kritikovale su ga Sjedinjene Američke Države, a njegove aktivnosti su osudile Venecijanska komisija Savjeta Evrope kao "nepodložne bilo kakvom državnom nadzoru" i s "apsolutnom i nekontrolisanom diskrecijom" u odbrani nejasnog nacionalnog interesa, koji je ionako već osiguran.
Pravnici i politički analitičari upozoravaju da je to "vrh ledenog brijega", "čuvanja režima" i dokaz Orbanovog sve autokratskijeg napora da "kreira savršeno okruženje za zastrašivanje".
Jedini potvrđeni cilj predsjednika Kancelarije za zaštitu suvereniteta, Tamaša Lančija, je političar čiji je prebjeg u martu uzdrmao Fidesz, i ojačao protivnike Orbana prije ovomjesečnih lokalnih i evropskih izbora.
Ali, čim je taj zviždač bio obilježen Lančijevim pečatom, jedan od najuticanijih i najžešćih nezavisnih medijskih izvora u Mađarskoj se našao pod napadom institucije koja podržava vladu, nazvane Civilna fondacija za solidarnost - Građanski forum solidarnosti (COF-COKA).
Na konferenciji za novinare sredinom aprila, koja je bila dobro posjećena od strane državnih i drugih prijateljskih medija, COF-COKA je podijelila svoje sumorno mišljenje o istraživačkom nezavisnom mediju Atlatszovom projektu "Ki Mit Tud?" (Ko Zna Što?), portalu koji je omogućio desetine hiljada zahtjeva za slobodnim pristupom informacijama za Mađare koji traže odgovore od javnih institucija.
Grupa je optužila Atlatszo za "ometanje" državnih službenika i rasipanje javnog novca. Oni su propitivali efikasnost zahtjeva za slobodnim pristupom informacijama, i rekli da "uglavnom služe interesima opozicijskih stranaka".
Važno je istaći da su apelovali na Lančijev kabinet "da se pozabavi ovim fenomenom", navodeći Alatszovu upotrebu "sredstava koja dolaze iz inostranstva" i navodnu "špijunažu", djelomično jer rezultati Ki Mit Tud?" dostupni su za pregledavanje svakome... [i] čak mogu služiti stranim interesima.
Takođe su istakli prijetnju koju predstavlja često spominjani neprijatelj Orbana, milijarder George Soros, subjekta poznate "Sorosove liste plaćenika" zbog koje je bivši urednik Lančijevog nekadašnjeg izdanja na kraju morao uputiti izvinjenje.
"Naš rad nikako ne može biti shvaćen kao napad, već rad shodno našim uvjerenjima", rekao je COF-COKA, dodajući da su, u skladu sa svojom samonametnutom "ulogom čuvara", stvorili "NGO-Locator" kako bi pratili i suprotstavljali se projektu Atlatszo.
COF-COKA je takođe naveo da će nadzirati i druge NVO koje, kako tvrde, nepravedno "love" političare i privatne osobe.
Osnivač Atlatsza Tamaš Bodoki i njegovi urednici su samo mjesec dana ranije dobili najveću godišnju nagradu za nezavisno novinarstvo u Mađarskoj, Nagradu za novinarstvo u Mađarskoj.
Peter Uj, glavni urednik nezavisnog medijskog izvora 444.hu, nazvao je to priznanjem Atlatszovoj predanosti "uspješno i samopožrtvovno obavljanju društvenog zadatka koji je preuzeo, postavljajući primjer ne samo za medije u post-demokratskom društvu, već i za građanstvo".
Govoreći za RSE nekoliko sedmica prije, Bodoki je opisao kako redovno odbija više od godinu dana optužbe i prijetnje COF-COKA, koje odbacuje kao "potpuno besmislene teorije zavjere" usmjerene na diskreditiranje Atlatsza.
Istakao je ranije izvještavanje Atlatsza koje je COF-COKA označilo kao "magnet za javni novac", i povezalo ga s desecima miliona ugovora finansiranih poreskim novcem.
Zakon o zaštiti suvereniteta ovlastio je Lančija da omogući obavještajne službe da špijuniraju gotovo koga god on odabere, bez obaveze obavještavanja tih pojedinaca ili subjekata.
Bodoki je rekao da Atlatszo nije primio nikakvo obavještenje, "pa ne znamo."
"(Ali) kada ova pro-vladina nevladina organizacija nešto kaže, to nije slučajno," rekao je. "To je nešto što vlada želi čuti."
Bodoki je nazvao to "propagandnim otvaranjem za signalizaciju istrage o organizacijama slobodnih medija i drugima", te podizanje "popularnog zahtjeva" za takvom istragom.
"Živimo u stalnom strahu od toga hoće li ovi propagandni napadi postati službene istrage i maltretiranje," rekao je.
Bez obzira na to sprovode li istrage obavještajne službe pod kontrolom Fidesza ili ne, uticaj široko rasprostranjenih optužbi COF-COKA-e čini se jasan.
Bodoki je rekao da to neprestano smanjuje broj čitalaca među pro-vladinim Mađarima, odvraća potencijalne izvore od razgovora s Atlatszom, podstiče javne organizacije da ga "stave na crnu listu" i zadrže informacije, te "nas tjera da dva puta razmislimo prije nego što apliciramo za dotaciju o tome kako će to biti okarakterisano u propagandnim medijima".
Nezavisni mađarski novinari i spoljni stručnjaci brzo su prepoznali potencijalnu prijetnju slobodnoj štampi Zakona o zaštiti suvereniteta koji su poslanici Fidesa žurno provukli kroz parlament u novembru-decembru.
Nakon što je COF-COKA pokrenuo napad, brojne druge nezavisne novinske kuće brzo su dale podršku Atlatszu, navodeći u otvorenom pismu da su "opresivne sile mnogo puta pokušale da protjeraju mađarsko novinarstvo u ništavilo, ali Atlatszou pokazuje: to im nikada nije uspelo".
"Mislim da je vidljivo da se zakon i procesi "testiraju" upravo sada", kaže za RSE Blanka Zoldi, potpisnica i glavna urednica Lakmusza (Litmus), platforme za provjeru činjenica za "zainteresovane strane za dezinformacije" koju dijelom finansira Evropskoj uniji.
Mađarski nezavisni novinari pokazali su se otpornim i kreativnim u odgovoru na zvaničnu marginalizaciju i niske budžete.
Njihov uticaj je bio u potpunosti izražen u februaru kada je predsjednica Katalin Novak bila primorana da podnese ostavku nakon što je 444.hu otkrio sudsku presudu koja pokazuje da je pomilovala saučesnika u seksualnom zlostavljanju djece, zahvaljujući dojavi "jednog od naših čitalaca".
Atlatszo se finansira otprilike podjednako između grupnog finansiranja, projekata i grantova vanjskih grupa, uključujući Soroševe fondacije za otvoreno društvo, Evropsku uniju i Nacionalnu zadužbinu SAD-a za demokratiju, i sve to javno kaže.
Svoje ime stekao je oštrim izvještavanjem koje nije štedjelo ni političku ljevicu ni desnicu, dokumentujući zlostavljanje i policijsku brutalnost dok se ljevičarski premijer Ferenc Gyurcsany držao vlasti 2000-ih, i deceniju kasnije bilježeći kako Orban i njegove vladajuće elite koriste privatne avione i luksuzne jahte za fudbalske utakmice, odmore i sastanke u inostranstvu.
Andraš Kadar je advokat i kopredsjedavajući Mađarskog helsinškog odbora, jedne od najstarijih i najuticanijih grupa za ljudska prava u zemlji.
On je rekao da je njegova organizacija, koja je bila jedna od četiri druga entiteta na koje je COF-COKA upozorio u aprilu (drugi su bili Globsec, Tasz i K-Monitor), nazvala optužbe protiv Atlatsza "apsolutno smiješnim" i "veoma tipičnim oruđem neliberalnog režima."
Takođe je rekao da je uvjeren da Atlatszo "neće promijeniti svoj modus operandi kao rezultat napada, i vjeruje da to neće učiniti ni drugi nezavisni mediji i novinari".
"Oni već duže vrijeme rade ključni posao u vrlo neprijateljskom okruženju", rekao je Kadar, "ali slučajevi poput skandala s predsjedničkim pomilovanjem pokazali su da čak i pod tako teškim uslovima njihov rad može imati ogroman uticaj".
Facebook Forum