Podgorica: Srebrenica je simbol zla i ne smije se zaboraviti

Politički vrh Crne Gore, diplomatski predstavnici zemalja regiona, druge strane diplomate i građani u Spomen parku Pobrežje u Podgorici odali su počast žrtvama genocida u Srebrenici kao i drugim civilnim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine. Srebrenica je simbol zla koje bratski južnoslovenski narodi jedni drugima mogu nanijeti i nikad je ne treba zaboraviti, najsnažnija je poruka koja se 11. jula mogla čuti u Podogorici, povodom Evropskog dana sjećanja na žrtve Srebrenice.

Izgovorio ju je na Pobrežju ispred spomen parka svim civilima poginulim u ratnom vihoru krajem prošlog vijeka, predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić.

Krivokapić se pita da li danas ima zločina ravnog onom koji je počinjen nad Bošnjacima iz Podrinja u ljeto 1995. godine.

"Zločin je onamo gdje se ćuti o zločinu, kod onih koji ne žele da se bore protiv zločina, zločin je, iznad svega, ne govoriti o tome koliko možemo pogriješiti", istakao je Krivokapić.

Crna Gora je, kako je kazao Krivokapić opstala, ne zato što je uvijek znala raditi prave stvari, već zato što je znala gledati u oči i svojoj sramoti.

Na zločin u Srebrenici podsjećaju i iz Foruma Bošnjaka koji se od početka pridružio obilježavanju 11. jula kao dana sjećanja na ubijene Bošnjake iz jula 1995. godine.

Inicijativa za ulicu Srđanu Aleksiću

Husein Tuzović kaže da je u tom zlom vremenu bilo ljudi koji su poput svetionika čuvali obraz i ljudskost i bili spremni poput mladog Trebinjca Srđana Aleksića da život daju pokušavajući da spasu druga ili komšiju druge vjere. Srđanu će posthumno i Crna Gora odati priznanje.

Potpredsjednik parlamenta Rifat Rastoder je zahvalio vlastima Podgorice zbog jednoglasne podrške inicijativi da se jedna ulica nazove imenom Srđana Aleksića iz Trebinja.

"Riječ je o mladiću koji je tih tragičnih, prvih devedesetih minulog vijeka, poput junaka iz Primjera čojstva i junaštva Marka Miljanova, uspio odbraniti sugrađanina druge nacionalnosti od ostrašćenih ratnika svoje nacionalnosti, ali je sam svoje visokocivilizacijsko djelo morao platiti sopstvenim životom", rekao je Rastoder.

Donošenjem Rezolucije Evropskog parlamenta i njenim prihvatanjem u Skupštini, kao i podizanjem spomen-obilježja u parku Pobrežje, učinjen je značajan korak u tom pravcu ali nije dovoljan, upozorava potpredsjednik parlamenta Rifat Rastoder.

"Ni izbliza dovoljan – niti u Crnoj Gori, niti u regionu, niti u EU, kako za mirnu savjest, tako ni za mirniju i prosperitetniju budućnost potomaka. Ko to zaboravi, rizikuje da sam sebe svrsta među krivce", istakao Rastoder.

Svi koji se sjećaju Srebrenice i drugih zločina počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije poručuju da je pred svim društvima na zapadnom Balkanu pitanje jesu li blizu da shvate razmjere i besmisao zločina i koliko je teška bratoubilačka borba.

Predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori, Alberto Kamarata primjećuje da region još pati zbog zavještanja iz prošlosti.

Prema riječima Kamarate, treba zapamtiti da je u srži EU projekat mira. Zbog toga je za zemlje regiona važno da nastave svoj put ka članstvu u uniji.

"Naša zajednička dužnost je da mladim generacijama damo zavještanje mira i prosperiteta. Važno je da osiguramo da učimo o istoriji kakva je bila, a ne o onakvoj kako bi drugi voljela da bude. Treba zapamtiti da je u srži EU projekat mira i da bez uzajamnog poštovanja, tolerancije i pomirenja ne bi bilo Unije. Zbog toga je za zemlje regiona važno da nastave svoj put ka EU", kaže Alberto Kamarata.

Kada se govori o suočavanju Crne Gore sa zločinima koji su počinjeni na njenoj teritoriji, u Građanskoj alijansi smatraju da je i dalje pasivan prisutan odnos nadležnih državnih institucija po tom pitanju.

Iako je od pojedinih ratnih zločina prošlo skoro dvije decenije, još nijesu donijete pravosnažne osuđujuće presude protiv odgovornih. Ni u ovom kvartalu nije pokrenuto pitanje političke i nalogodavne odgovornosti, navodi se u izvještaju Građanske alijanse.