Dostupni linkovi

Srpski državni vrh bez komentara o presudi Karadžiću


Zabeleženo u Beogradu, mural sa likom Radovana Karadžića, 24. mart 2016.
Zabeleženo u Beogradu, mural sa likom Radovana Karadžića, 24. mart 2016.

Na vest o izricanju 40-ogodišnje kazne zatvora bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, za genocid u Srebrenici i druge zločine u Bosni i Hercegovini, nema komentara sa najviših mesta u Vladi. Srpskim političarima i medijima u prvom planu bilo je obeležavanje godišnjice NATO bombardovanja.

Premijer Aleksandar Vučić za petak je zakazao vanrednu sednicu Vlade, na kojoj će jedina tema biti presuda Radovanu Karadžiću, a pre toga sastaće se i sa srpskim patrijarhom Irinejom.

Vučić je tokom obeležavanja 17. godišnjice NATO bombaradovanja, a pre izricanja presude Karadžiću, poručio onima koji presudu Karadžiću misle da iskoriste za političke napade na Republiku Srpsku da Srbija to neće da dozvoli.

"Srbija ima obavezu da vodi računa i o svom narodu izvan granica Srbije. Upozoravam one koji misle da današnju presudu protiv nekadašnjeg predsednik Republike Srpske iskoriste za politički ili bilo koji napad na Republiku Srpsku, da Srbija u skladu sa Dejtonskim sporazumom to ne sme, ne može i neće da dozvoli. Staćemo uz svoj narod, štitićemo njegovo pravo na opstanak, kao i pravo na postojanje i život Republike Srpske", istakao je Vučić i napomenuo da će Srbija uprkos onome sto se desilo u prošlosti dati sve od sebe za pomirenje i saradnju sa komšijama u regionu.

Sa Vučićem u Varvarinu, na obeležavanju godišnjice NATO bombardovanja, bio je i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, odakle je poručio da "presude bilo kome, pa ni Karadžiću, neće moći da dotaknu ili umanje snagu Republike Srpske".

Osnivačica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić ocenila je da je presuda Radovanu Karadžiću od 40 godina zatvora pravedna za žrtve ali i za optuženog, pošto je kažnjen za zločine za koje je znao da su se događali.

Nataša Kandić
Nataša Kandić

"Poredeći sa predmetom Slobodana Miloševića i činjenicom da mu nije doneta presuda, mislim da je jasno da u ovom slučaju postoji velika prednost zato što imamo prvostepenu presudu Karadžiću. Dakle, nema prostora za nove interpretacije i tumačenja, ali politička klima u Bosni i Hercegovini i u Srbiji nikako ne korespondira sa tim sudskim činjenicama. Još se nije našao političar koji će da kaže da žali za drugim žrtvama, a da pritom ne postavi odmah uslove u odnosu na srpske žrtve. Znači, mi imamo takvu klimu da u njoj stvarno teško možemo da na političkom nivou očekujemo priznanje činjenica, zato što uporno i sve, čini mi se, glasnije isturamo taj ton da se ništa drugome nije strašno dogodilo, a da se Srbima i srpskim žrtvama najviše najstrašnih stvari dogodilo", kaže Nataša Kandić.

Kazna Radovanu Karadžiću je sveobuhvatna, temeljno i nedvosmisleno pravno obrazložena, ocenjuje za RSE Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava.

"Bez obzira što nije osuđen za genocid u sedam bh. opština, presuda Radovanu Karadžiću je veoma važna. On je osuđen za zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja rata u tim opštinama, što su strašni zločini, kojima treba pristupiti sa ozbiljnošću, pre svega ovde u Beogradu. Na žalost, u Srbiji se to minimizira, tretira se kao politička presuda, kao antisrpski stav, što nije iznenađenje, s obzirom da su sve dosadašnje presude tretirane na isti način. Hajka protiv Haškog tribunala će trajati dva dana i onda će se to zaboraviti", kaže Biserko, te dodaje:

"Mislim da su u Beogradu zadovoljni što sedam opština nije uključeno u Karadžićevu presudu, zato što je bilo strahovanja da će se Republika Srpska proglasiti za genocidnu tvorevinu i da će to poslužiti za njenu dekonstrukciju."

"Mislim da su u Beogradu zadovoljni što sedam opština nije uključeno u Karadžićevu presudu, zato što je bilo strahovanja da će se Republika Srpska proglasiti za genocidnu tvorevinu i da će to poslužiti za njenu dekonstrukciju. No, mislim da je ova presuda veoma značajna za Srbiju, za suočavanje sa onim što se dogodilo u BiH, a time i za dijalog Srba i Bošnjaka u nekom vremenu pred nama."

Kazna izrečena Karadžiću ispravna je i zaslužena, ocenjuje za RSE sociološkinja i politička analitičarka Vesna Pešić.

"Mi nikada nismo bili ni na putu da napravimo realan bilans šta se radilo i kakva je to politika bila devedesetih godina, u kojoj je učesnik bio i tadašnji predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić. Danas je on osuđen i dobio pravednu kaznu jer mi smo svi mogli da vidimo da je čovek granatirao Sarajevo sve te godine, šta se desilo u Srebrenici, šta se dešavalo u drugim opštinama. Znamo svi da je Milošević intervenisao kad je Karadžić uzeo taoce i tako dalje. Svi to mi koji smo danas još, hvala Bogu, živi, možemo da se setimo šta je sve on radio, tako da ja mislim da je ta kazna ispravna i zaslužena", ocenjuje Vesna Pešić.

Na dan izricanja presude Karadžiću u centru Beograda skup podrške Vojislavu Šešelju, 24. mart 2016.
Na dan izricanja presude Karadžiću u centru Beograda skup podrške Vojislavu Šešelju, 24. mart 2016.

Politički analitičar Đorđe Vukadinović ocenjuje da je presuda Karadžiću očekivana, ali i drakonska. Naglasio je da je politički veoma značajno što Karadžić nije osuđen za genocid u sedam opština jer bi u tom slučaju to poslužilo Sarajevu kao nova municija za reviziju političkog ustrojstva BIH ili zahteve za ukidanje Republike Srpske kao genocidne tvorevine.

Pred izricanje presude Radovanu Karadžiću, mediji su preneli izjavu Nikole Selakovića, ministra pravde u Vladi Srbije da od Haškog tribunala nikad ništa dobro nije ni očekivao, da je tako i sada i da je presuda Karadžiću već na početku bila ispisana.

Književnik Filip David za RSE kaže da ga takva izjava, nažalost, ne iznenađuje.

"Takve izjave slušamo još od odvođenja Miloševića u Hag. Taj Hag je ovde postao neka crvena marama za sve one koji su neprijatelji Evropske unije, koji su protiv suđenja ratnim zločincima, ali je onda malo čudno da se govori o evropskom putu, a da se ne prihvata Haški tribunal. Nema realne procene, nema osude onoga što nije bilo dobro i što je bilo izuzetno loše, a mi znamo koliko je toga lošeg bilo devedesetih godina i šta se sve događalo. Ovde se sa tim stvarima još uvek nije raščistilo, a dok god se to ne raščisti, mislim da neke ozbiljne vere i nade u oporavak ne može biti", zaključuje Filip David.

XS
SM
MD
LG