Dostupni linkovi

Vučić i Putin: Preko Srbije do jače pozicije Rusije u OEBS-u?


Aleksandar Vučić i Vladimir Putin u Moskvi
Aleksandar Vučić i Vladimir Putin u Moskvi

Premijer Srbije Aleksandar Vučić drugog dana posete Rusiji sreo se sa predsednikom Vladimirom Putinom. Iako su među nosećim temama srpskog premijera i ruskih zvaničnika gasovod „Južni tok“, cena gasa, dugovi srpske strane i Ukrajina, ima mišljenja, među njima i onih koja stižu iz Moskve, da je glavni razlog Vučićeve posete namera Moskve da izvrši pritisak na Beograd kako bi u vreme pogoršanih odnosa sa EU ojačala svoj uticaj kada Srbija preuzme predsedavanje OEBS-om.

Rusija namerava da ojača odnose sa Srbijom, poručio je ruski predsednik.

“Mi ne samo da pomno pratimo kako se razvija situacija u Srbiji, nego se i trudimo da aktivno učestvujemo u razvoju, pre svega u trgovinsko-ekonomskoj sferi. Imamo dobre zajedničke projekte, ali još veće mogućnosti”, kazao je Putin.

Vučić se, na ruskom jeziku, zahvalio Putinu na podršci i saradnji sa Srbijom, najavio posetu ruskog šefa države Srbiji do kraja godine, kao i potpisivanje ugovora o “Južnom toku” u utorak ili sredu u Beogradu, čiji početak gradnje očekuje pre kraja godine.

Što se političkih tema tiče, šef srpske vlade je rekao da Rusija nije ucenjivala Srbiju po pitanju Ukrajine:

“Rusija doživljava Srbiju kao prijateljsku zemlju i Rusija ni na koji način, bilo čime, nije ni opominjala, a kamoli ucenjivala Srbiju. Nismo ni pomenuli OEBS, verovali ili ne”, kazao je Vučić.

Pavel Kandelj iz Instituta za Evropu Ruske akademije nauka izjavio je, međutim, ovdašnjim medijima da je politička tema broj jedan u ovom trenutku kriza u Ukrajini, pa je u tom kontekstu najvažnije pitanje na relaciji Moskva-Beograd da li će Srbija zadržati svoju neutralnu poziciju. On naglašava da je Rusija u ovom trenutku zadovoljna stavom Srbije i da očekuje da se Beograd i nadalje ne stavlja ni na čiju stranu, posebno kada preuzme predsedavanje OEBS-om.

Da je balansiranje u vremenima ukrajinske krize odredilo adrese koje premijer Vučić obilazi ovih dana smatra i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.

“Dakle, s jedne strane bio je Berlin, bio je i Beč, a s druge strane imamo i Lavrova u Beogradu i sada Vučića u Moskvi. To su signali da je Beogradu izuzetno stalo do toga da sačuva tu svoju balansiranu poziciju – da Zapadu objasni zašto mu je važna Rusija, a Rusiji zašto su Zapad i evropske integracije za Srbiju ireverzibilni proces, kao što to premijer kaže.”

Uoči srpskog predsedavanja OEBS-om nameće se pitanje da li ova Vučićeva poseta Moskvi na izvestan način upućuje na očekivanje da će Rusija imati pojačane zahteve prema Srbiji kada ona predsedavanje tom organizacijom preuzme. Jakšić smatra da se odlasci premijera Srbije i na jednu i na drugu stranu mogu sa time povezati.

Boško Jakšić
Boško Jakšić

“Imajući u vidu kakvo je stanje odnosa između Evropske unije i Rusije u ovom trenutku, Moskva je sigurno ta koja će srpski kanal predsedavanja OEBS-om pokušati da iskoristi ne bi li osnažila svoju poziciju. U krajnjoj liniji, to bi moglo da bude i neko vraćanje duga, imajući u vidu rusko lobiranje da Srbija dobije položaj predsedavajućeg”.

Srbija bi, međutim, ističe Jakšić, takvim vraćanjem duga Rusiji nesumnjivo sebi zabila autogol na putu ka Evropskoj uniji.

“To bi bilo jako loše jer bi se to onda jako loše odrazilo na kvalitet odnosa sa Zapadom. Dakle, neke ranije obaveze i ranija obećanja – sve to sada izbija na površinu predstojećim predsedavanjem Srbije OEBS-om, tako da će setu naći, kao što se već nalazi, između čekića i nakovnja, što će tražiti ozbiljnu diplomatsku veštinu da izbalansira tu poziciju. Ne znam kako će to uspeti”, kaže Jakšić.

A povodom Vučićeve najave potpisivanja ugovora o “Južnom toku”, nameće se pitanje da li će taj dokument biti u skladu sa evropskom energetskom politikom.

Boško Jakšić smatra da Beograd u energetski fokus sa Rusijom treba da stavi neke druge probleme.

“To što Srbija ponavlja da će se nastaviti gradnja ‘Južnog toka’ zaista je potpuno nebitno zato što u ovom trenutku budućnost ‘Južnog toka’ zavisi od rezultata dogovora na visokom nivou Evropske unije i Rusije. Ako bude reči o nekim gasnim aranžmanima između Srbije i Rusije, onda je za Srbiju mnogo važnije kako će otplatiti dug od 300 miliona dolara; da li će uspeti da izdejstvuje povoljniju cenu gasa – setimo se da je bivša ministarka energetike Zorana Mihajlović rekla da je gas koji Rusija isporučuje Srbiji preskup; da li će izdejstvovati povećanje rudne rente za većinski ruski NIS. Dakle, to su pitanja koja su u ovom trenutku konkretna za Srbiju i oko njih treba da se izbori, a što se ’Južnog toka’ tiče, ostaje samo da čeka, kao što u ovom trenutku čeka, recimo, i Bugarska“, kaže Jakšić.

XS
SM
MD
LG