Lideri zemalja Balkana na jednom od ohridskih samita o jugoistoku Evrope.
17.11.2008
Kada u januaru iduće godine novi američki predsjednik preuzme dužnost, neće ga sačekati samo najdublja ekonomska kriza u zadnjih sedam desetljeća, nego i brojna otvorena vanjskopolitička pitanja. Barack Obama moraće pronaći rješenje za ratove u Iraku i Afganistanu, nuklearno pitanje Sjeverne Koreje i Irana, ubijanja u Kongu. Među evropskim otvorenim problemima svakako su Gruzija i Rusija, a ne treba zaboraviti ni „rat protiv terorizma“. Među svim ovim „teškim tačkama dnevnog reda“ skrilo se i jedno „sitno balkansko pitanje“ o kojem malo ko govori – Bosna i Hercegovina. Jedna država, dva entiteta s tendencijom formiranja trećeg, deset kantona, pet predsjednika, šest velikih i trinaest malih parlamenata, plus opštinska vijeća i isto toliko šefova i njihovih zamjenika, o sekretaricama i šoferima da i ne govorimo, ukupno sedam nivoa vlasti, hiljade funkcionera na pedesetak hiljada kvadratnih kilometara i 3,5 miliona stanovnika.
Dalje