Iako je Crna Gora u vrhu svjetske liste po procentu turističkog rasta, još uvijek turizam ne generira svoju startešku funkciju - nije u službi domaće proizvodnje. Što o tome kažu domaći poljoprivrednici, a što možemo naučiti na primjeru Hrvatske - zemlje pred vratima EU.
Svjetski centar za turizam i putovanja rangira Crnu Goru među 10 zemalja sa najvećim procentom turističkog rasta no njegova strateška funkcija nije ostvarena jer još uvijek nije u službi domaće prozvodnje.
"Turizam i poljoprivreda su povezani, kao nokat i meso. Po mom mišljenju to jedno bez drugoga ne može", kaže jedna Budvanka koja na pijaci prodaje domaće proizvode.
Ipak može, i to je vidljivo u većini domaćih hotela i restorana gdje se umjesto domaćih nude inostrane marke hrane i pića.
Mali proizvođači su tako prepušteni lokalnim pijacama i privatnim narudžbama.
Oranice, bašte, vinogradi, voćnjaci čine svega 12 posto ukupne poljoprivredne površine u Crnoj Gori, a plasman proizvoda se najčešće odvija neorganizovano i neregistrovanim kanalima prodaje.
A kako to rade susjedi? O tome govori Gordana Klančić Sorić iz županijske komore u Puli.
"Kod nas u Hrvatskoj, posebno u Istri dosta se radi i razvija agro turizam. Znači to su mala poljoprivredna gospodarstva i ona osim vlastitih proizvoda oni nude i turističku atrakciju, povezujući eko turizam i poljoprivredu. Da li su to tartufi ili samo istarska kuhinja, uglavnom povezuju se na taj način. Dosta je u toj oblasti aktuelnih stvari koje se provode kroz evropske projekte, ljudi se angažuju i pokušavaju dobiti novac iz tih fondova i projekata. Tako da je nekoliko tvrdtki iz Istre i dobilo ta sredstva, a među njima je i jedan koji proizvodi proizvode od bakalara, 4 vrste proizvoda - bakalar na bjelo, bakalar sa maslinama, sa peperenćinom i bakalar sa tartufima. Tvrtka Zigante je također dobila sredstva SAPART programa prije nego što se i kandidirala Hrvatska za EU", navodi ona.
