U hrvatskoj političkoj javnosti postoji konsenzus oko potrebe priznavanja države Kosovo, i samo je pitanje trenutka kada će to hrvatska Vlada i napraviti. Iako neki mediji špekuliraju o sredini sljedećeg tjedna kao datumu hrvatskog priznanja, službenu potvrdu za to nismo mogli dobiti. Profesor komparativne politike na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Branko Caratan u izjavi za naš radio ne očekuje da će se još dugo čekati:
“Mogli bismo reći da je neka doza taktiziranja razumljiva, ali i ovo taktiziranje ima svoje granice. Mislim da će vjerojatno hrvatska Vlada u narednih desetak dana morati priznati Kosovo.”
Nešto je oprezniji politički analitičar Davor Gjenero:
“Hrvatska će sasvim sigurno u trenutku kada njoj bude odgovaralo priznati Kosovo. To će vrlo vjerojatno biti prije sastanka NATO saveza u Bukureštu i prije pozivnice Hrvatskoj da pristupi NATO savezu.”
On procjenjuje da je hrvatska Vlada jedinstvena oko priznanja Kosova. Naime, iako su politički predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj nedavno iskazali rezerve prema preuranjenom priznavanju Kosova, potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac ovog vikenda je banjalučkim novinama kazao :
"Još nije došlo vrijeme za priznanje Kosova, jer da je došlo vrijeme za tu odluku, ona bi bila i donesena".
To je jučer premijer Ivo Sanader ovako komentirao:
“Potpredsjednik Uzelac zna i slaže se s time da neće on određivati datum eventualnog priznanja Kosova, nego će to određivati hrvatska Vlada. A u toj hrvatskoj Vladi je on kao potpredsjednik i bit će dio te odluke.”
Predstavnici hrvatskih Srba neće zbog Kosova izlaziti iz Vlade i to Hrvatsku u odnosu prema Srbiji stavlja u specifičan položaj, procjenjuje Gjenero:
“Srbija nije u situaciji zahladnjivati i snižavati razinu diplomatskih odnosa sa zemljom u kojoj njezina manjina ima konstitucionalni položaj i u kojoj je pripadnik njezine manjine potpredsjednik Vlade. Osim toga, valja znati i to da je Hrvatska jedina zemlja zapadno od Srbije s kojom Srbija nema vizni režim, i u takvim okolnostima kada Hrvatska nije u ovom prvom valu država koje priznaju Kosovo, srbijanska diplomacija nema manevarskog prostora za zaoštravanje odnosa.”
Profesor Caratan ne očekuje oštrije reakcije Beograda nakon hrvatskog priznavanja države Kosovo:
“Reakcije na ekonomskom planu nisu vjerojatne, jer i Srbija ima interes da se odnosi ne prekinu, a ako bi išla na to, onda bi to značilo svojevrsnu samoizolaciju. Ono što je napravila sa Slovenijom – povlačenje ambasadora – to je jedan blaži oblik diplomatskog protesta. Prekid diplomatskih odnosa bio bi puno oštriji protest, ali Srbija ne može sebe dovesti u situaciju da se izolira od okoline u regiji i od europskih partnera. Prema tome, moglo bi se prema Hrvatskoj očekivati sličnu reakciju kao prema Sloveniji.”
On ne očekuje ni ozbiljnije ulične prosvjede, osim incidenata:
“Zato što su ti protesti bili loše primljeni u međunarodnoj javnosti. Očito je da su narušili ugled Srbije i čak naškodili i mogućnosti da Srbija na bilo koji način progovori u međunarodnoj javnosti o Kosovu , jer su ih na neki način te nasilne demonstracije dovele u obrambenu poziciju.”