Mjesečna primanja profesionalnog poslanika od 1. marta, umjesto 3,000 iznose 3.500 konvertibilnih maraka. Predsjednik Parlamenta dobijaće mjesečno 4.900, a dvojica njegovih zamjenika i generalni sekretar Skupštine - 4.375 maraka.
Ta je odluka proistekla iz Poslovnika Narodne skupštine i prelaznog je karaktera dok se plate ne regulišu zakonom, tvrdi predsjednik Administrativne komisije Parlamenta Dimitrije Ivanić:
„Pa niste valjda očekivali da postoji inicijativa za smanjenje plata? Imajući u vidu stepen angažovanja poslanika, njihovu odgovornost, složenost rada itd., nastojali smo bar da ih koliko toliko približimo nekim primanjima normalnim za tu vrstu posla.“
Što se tiče efikasnosti rada Narodne skupštine RS-a, od planiranih 147, ovaj parlament je u prošloj godini usvojio 65 zakona.
Predsjednik Centra za humanu politiku Momir Dejanović kaže da odluka o povećanju plata potvrđuje da oni koji treba da brinu o opštem dobru uglavnom brinu o ličnim interesima:
„I očigledno je da poslanici u Narodnoj skupštini RS-a ne razmišljaju o tome kako preživljavaju oni koji imaju mjesečno socijalnu pomoć od 41 marku, penzioneri koji imaju mjesečne penzije od 150 maraka, ili nezaposleni koji čekaju na posao.“
Povećanje plata poslanicima ekonomista Svetlana Cenić ocjenjuje neprimjerenim, naročito u momentu kada ničim, kako kaže, nisu opravdali svoj rad:
„Uvijek postavljam pitanje može li metalostrugar npr. da dobije platu ako nije ispunio normu i uradio svoj posao. Naravno da ne može. Ako povećate platu poslaniku, ne možete ostaviti službu - da i njim ne povećate plate. Tako i u vladi: ako ministar dobije platu od, ne znam, 4 i nešto hiljada, naravno da će i njegovi pomoćnici, pa viši saradnici... Nije to samo, znate, povećane plate ministrima i poslanicima, nego se onda krenulo po dubini jer tako mora.“
Kada je riječ o odnosu plata poslanika državnog i dva entitetska parlamenta i njihove efikasnosti u radu, podaci nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa ukazuju da visina primanja nipošto ne odgovara njihovom učinku. Plate profesionalnih poslanika državnog parlamenta iznose oko 2.900, dok oni koji nisu u profesionalnom statusu dobijaju mjesečni paušal od 840 maraka. S druge strane, dobru ilustraciju njihove efikasnosti pruža podatak da je Parlament BiH u prošloj godini, od planiranih 135, usvojio svega 40 zakona, od čega je pola nametnula Kancelarija visokog predstavnika. U Centrima civilnih inicijativa utvrdili su da je to 30-procentna realizacija programa parlamenta za prošlu godinu.
Na pitanje da li parlamentarci zbog toga treba da dobiju i 30 posto od plate, poslanik SNSD-a u državnom parlamentu Slavko Jovičić kaže:
„To jesu naizgled visoka primanja u odnosu kako narod živi, ali ne mogu ja sada da budem demagog, pa da kažem evo zbog naroda koji ima prosjek penzija u RS-u 250 maraka, ili socijalnih kategorija koji nemaju uopšte nikakva primanja, neću primati platu.“
Plate poslanika profesionalno angažovanih u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH u prosjeku iznose 3.500 KM mjesečno. Glasnogovornica Centara civilnih inicijativa Majda Behrem - Stojanov kaže da statistika ukazuje na činjenicu da ovaj parlament okuplja najveći borj neradnika:
„Ovdje je od 103 zakona, koliko su planirali da usvoje u 2007. godini, tek 26 usvojeno. I ovo je jedini paralament koji je cijelu proteklu godinu radio bez svog programa rada, tako da su ovo zakoni inače planirani programom Vlade Federacije na koji se cijelo vrijeme ovaj parlament i pozivao jer svog vlastitog programa rada nije ni imao.“
Ako se uzme u obzir koliko su zastupnici plaćeni da obavljaju svoj posao i ako se njihovim visokim primanjima dodaju odluke o povišicama, dolazi se do vrlo jasnog zaključka, kaže Majda Behrem - Stojanov, u Bosni i Hercegovini vrednuje se i nagrađuje jedino nerad.