Tako u SNSD-u pozdravljaju Fridovu izjavu, ocjenjujući kako deklaracija koja je donesena u Skupštini RS-a ne stavlja na prvo mjesto osamostaljenje, već se zalaže za Dejtonski sporazuma i BiH utemeljenu na takvom ustavnom uređenju. Govori visoki funkcioner te stranke Rajko Vasić:
“Bitno je, dakle, da imamo garancije na osnovu Dejtonskog sporazuma za sva tri naroda u BiH, ali pored međunarodnih zvaničnika bitno je da to isto kažu i potvrde i domaće političke snage.”
Za predsjednika NHI-a Krešimira Zubaka jasno je da se ne može govoriti o ukidanju RS-a, već o njenom transformiranju. Istovremeno, Zubak smatra tačnom ocjenu američkog državnog sekretara kako od stabilnosti BiH zavisi stabilnost regiona:
“Ja mislim da je BiH jedan od najvećih problema, ne samo u ovom dijelu Europe, dok se to stanje u BiH definitivno ne uredi, dok ne dođe do pravičnog rješenja. A ako nema pravičnog rješenja, uvijek će biti nezadovoljstva, problema političke i druge naravi. Dakle, sasvim je sigurno da se mora pristupiti promjenama Dejtonskog mirovnog sporazuma kako bi se došlo do pravičnog rješenja jer ovo nije pravično rješenje.”
Profesora sarajevskog Pravnog fakulteta Zdravku Grebu konstatacije u kojima od stabilnosti BiH zavisi stabilnost regije nimalo ne raduju. Prema njegovim riječima, Fridova izjava je tačna jer stvari u BiH ne pokazuju nikakve znakove optimizma:
“Bojim se da ni pretenzije sa strane naših istočnih i zapadnih susjedan nikad nisu utihnule, da odnos između etničkih grupa koje predstavljaju etničke političke elite, kojima su se pridružile religiozne elite, ne vodi nikakvom sporazumu o dobro smještenoj budućnosti BiH. Prema tome, zaista je tužna činjenica da nakon svega što se desilo u BiH, pored činjenice da je BiH platila najkrvaviji kusur raspada Jugoslavije, ponovo mora da prolazi kroz teške testove da li je uopšte u stanju da opstane kao država.”
Grebo navodi i da je paradoksalno da jedan američki diplomata mora podsjećati protagoniste ideja o otcjepljenju ili ukidanju RS-a da trebaju da pročitaju Ustav BiH. Takva dva koncepta, ističe Grebo, jedan drugog podgrijavaju:
“Da ja jesam kao što nisam, neko ko ima stvarnu moć, a to su SAD, možda je ovo dobar signal, ili da sam neko ko ima formalno - pravne moći kao što ima gospodin Lajčak, ja bih sada, ako već nije prekasno, najoštrije sankcionirao protagoniste tih teza očekujući da se jednog dana u normalnoj parlamentarnoj proceduri one nelogičnosti i one nepravednosti koje sadrži taj dokumenat jednostavno u mirnoj političkoj debati razriješe i BiH unaprijedi svoj ustavno – pravni ustroj.”
Za ekonomisticu Svetlanu Cenić pomoćnik američkog državnog sekretara nije ništa novo rekao. Ona smatra da se bh. političari trebaju baviti razvojem i standardom, te promijeniti nacionalnu retoriku. S druge strane, BiH uvijek može biti uzrok nestabilnosti jer se, prema njenim riječima, narodima u BiH uvijek nude zaštitnici poput Rusije, Srbije i Hrvatske:
“Uvijek smo monete za potkusurivanje susjednih država kad god njima treba nešto za političku promociju, za neke njihove interese. Meni izjava gospodina Frida djeluje sasvim normalno i trebalo bi konačno smiriti loptu, a pričati o tome ko je šta pokrao i kako možemo da živimo bolje.”
Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Mirko Pejanović:
“Mislim da ove etnonacionalne politike, bez obzira ko njih promovira i koliko u Feredaciji, koliko u RS-u, ove dvije teze koriste da bi se održavali na vlasti i da bi dobijali nove izbore. A što ne napreduje država i što ne napreduje integracija u EU - nikom ništa.”