Ukoliko zakoni o reformi policije ne budu usvojeni u Parlamentarnoj skupštini BiH, predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić najavio je ostavku jer tvrdi da bi odbijanje zakona poslalo jasnu poruku da aktualni sastav Vijeća ministara, koji je zakone i uputio u proceduru, više nema podršku. Vijeće ministara je učinilo sve da Mostarsku deklaraciju pretvori u zakonsku regulativu, što je pozitivno ocijenjeno i od strane ministara vanjske politike EU - jer alternative nema, kaže Špirić:
“Ukoliko postoje oni koji misle da postoje alternativni putevi na evroatlantskom putu BiH, onda moraju da znaju da ja nisam predsjedavajući Vijeća ministara na tom putu. I htio sam samo jasno da skrenem pažnju da je Vijeće ministara učinilo sve i ukoliko ne dobije podršku, mi mislimo da ta podrška ne postoji, sasvim je logično da se biraju novi predsjedavajući i novi Savjet ministara. Ostaje da vidimo, dakle, šta će reći Parlament BiH koji sada ključ za proces sporazuma sa EU drži u svojim rukama.“
Ovo bi bila druga kriza Vijeća ministara u manje od pola godine. Ukoliko dođe do ponovne ostavke, BiH će samo nepotrebno izgubiti vrijeme, smatra Špirić:
„Nisam sretan, niti želim da se ostavka desi. Ali oni koji misle da treba ovdje da zabavljamo javnost, umjesto da radimo ono što od nas očekuje - mi smo postigli politički konsenzus da BiH nema alternative nego da postane članicom EU, i moramo to učiniti u interesu građana ove zemlje. Taj put je, ja znam, praćen različitim izazovima, poteškoćama, ali mi smo zapravo na dohvat toga cilja. I mislim da ne smijemo izgubiti ovu godinu. Ukoliko se budemo bavili ponovo Vijećem ministara, državnom vladom, izgubićemo ovu godinu. Postavlja se pitanje zašto to činimo.“
Ministar sigurnosti BiH i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara Tarik Sadović smatra kako postoji rješenje, ali i da je najava Špirićeve ostavke zapravo politička ucjena:
„Postoji rješenje. Neka se usvoje predloženi amandmani, jer za njih ima uporište u važećem državnom zakonu o ministarstvima, a i u odluci Vijeća ministara. Bilo je oko 60 amandmana na policijske zakone, a nijedan nije usvojen. Ja poručujem neka se predsjedavajući Vijeća ministara potrudi da se amandmani SDA usvoje, a ne da nama diktat i ucjene, upakovane u evropsku oblandu, predstavlja tobože kao odgovornost prema građanima BiH.“
Lideri šest parlamentarnih stranaka o reformi policije već godinama pokušavaju doći do rješenja, što pitanje reforme policije stavlja u domen isključivo stranačkog djelovanja. Tako su sporni zakoni izazvali međustranačka neslaganja koja su rezultirala i podjelom u Parlamentu. I dok SDA odbija prijedloge kojima se, kako kažu, legalizuje etnička podjela policijskih struktura, Stranka za BiH, prema najavama, sa SNSD-om i drugim strankama traži rješenje.
No, pritisak je veliki i u Parlamentu BiH, kaže dopredsjedavajući Zastupničkog doma i član Stranke za BiH Beriz Belkić:
„Vidite, opterećujemo se. Dakle, nismo ni došli do Parlamenta, ja nisam imao ni priliku da glasam, ja imam već upozorenja, ja već imam strašni teret. Jer mislite da je jednostavno u novinama pročitati ’Stranka za BiH ako glasa za ovaj zakon, imaće odgovornost’, itd. - od ljudi koji su zajedno s vama sjedili tamo i to potpisali.“
No, analize stručnjaka koje su predvidjele da bi razvoj događaja mogao ići u pravcu ponovne političke krize, u SDA ne vide kao takve. Potpredsjednik stranke Bakir Izetbegović takve najave komentariše ovako:
„Stvara se jedna lažna slika da, ako sad ne potpišemo ugovor o stabilizaciji i pridruživanju, Bog zna kad ćemo, šta će biti s Bosnom, hoće li se pocijepati, hoće li ikad postati dijelom EU itd. Dakle, nit će se Bosna pocijepati, niti može ostati izvan konteksta EU. Mi vidimo onako kako se snijeg topi, kako se polagano sužava ono što nije dio EU prema BiH i Srbiji. I na kraju-krajeva, prije ili kasnije i to će biti dijelom EU, samo treba imati strpljenja.“
Ukoliko su stranke odustale od Mostarske deklaracije, kaže Špirić, onda moraju da objasne zašto kažnjavaju građane, te navodi primjer:
„One zemlje koje su napredovale ispred nas ka EU sada primaju 30 eura po glavi stanovnika IPA fondova. BiH ima 18. Moramo da kažemo zašto to činimo, zašto usporavamo put i zašto građane ove zemlje u ekonomskom smislu kažnjavamo, zašto se sada govori o prekidu razgovora vezano za liberalizacije viznog režima ukoliko su svi rekli da je to cilj. Dakle, mi smo učinili sve i doveli našu zemlju u situaciju da to možemo uraditi već u aprilu mjesecu.“
Usvajanje zakona o policijskoj reformi preporučio je i visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak kao uslov za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU - bez kojeg nema ni očekivanog potpisivanja najavljenog za 28. april.