Privatna zagrebačka tvrtka Institut građevinarstva Hrvatske očekuje do konca ove godine sklapanje nekoliko poslova na Kosovu u iznosu od nekoliko milijuna eura. Prvi je posao već dobijen, pohvalio se prvi čovjek tvrtke Jure Radić:
«Jedna smo od prvih tvrtki koja je dobila posao na Kosovu otkako je Kosovo postalo samostalna država. Još ranije su 'Kosovske ceste' raspisale natječaj po svim pravilina Europske investicijske banke, koja je tu financijer, i dobili smo posao izrade projekta na magistralnoj cesti M-2 Priština – Uroševac. Sada sudjelujemo u još nekoliko natječaja za ceste na Kosovu, jer to im je jedna od prvih investicija i u pregovorima smo s nekim partnerima tamo da osnujemo tvrtku u Prištini.»
Strane investicije na Kosovu su tek krenule, i ima još mjesta za hrvatske građevinare, kaže Radić:
«Vidimo da su ozbiljne mogućnosti izlaska hrvatskog graditeljstva tamo i da je važno biti prvi. Definitivno je za očekivati da strani kapital i na Kosovu postane značajan investitor.»
Hrvatska će iskoristiti šansu koja joj se pruža na Kosovu, procjenjuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za međunarodne odnose Dunja Konjevod podsjetila je u izjavi za naš radio da je Komora svoje predstavnišvo u Prištini otvorila još 2000. godine. U međuvremenu je zagrebačka «Ingra» radila rekonstrukciju aerodroma u Prištini, a hrvatski izvoz na Kosovo popeo se na 40 milijuna eura u prošloj godini:
«Mislim da su velike mogućnosti za hrvatske tvrtke – kako za povećanje izvoza, tako i za uključivanje u različite građevinske radove. Pored proizvoda široke potrošnje koji su na Kosovu vrlo dobro primljeni i poznati, postoji i mogućnost za znatno povećanje obima razmjene u oba pravca.«
Ekonomski analitičar Žarko Primorac u izjavi za naš radio upozorava da je hrvatsko gospodarstvo bilo do sada dosta neaktivno u poslovanju sa Kosovom, a da mogućnosti ima – ima:
«Građevinari bi mogli imati posla. 'Končar' bi mogao imati posla. U to nema sumnje jer Kosovo će graditi energetske objekte, jer to im je – biti ili ne biti. 'Đaković' bi mogao imati posla jer će Kosovo graditi ekologiju i zaštitu. 'Agrokor' i 'Kraš' bi mogli imati posla jer im treba prehrana, i sigurno još netko. Hoće li iskoristiti šansu? Ja mislim da Hrvatska ima šansi više od ostalih radi toga što je Kosovo ipak sa stanovišta plaćanja u težim uvjetima. Hrvatska može sklapati poslove na bazi neke razmjene. Prema tome, ako me pitate – ima li šansi – ima! A ako me pitate - hoće li ih iskoristiti – ta je stvar u zoni gatanja! A ja se nadam da hoće.«
Profesor financija na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Drago Jakovčević u izjavi za naš radio sugerira da za građevinarima na Kosovo krenu i drugi:
«Ja mislim da je dobro da Hrvatska krene među prvim investitorima na Kosovo, upravo onako kako je pred desetak godina kretala Slovenija. Na Kosovu su prirodni potencijali vrlo veliki, a druge potencijale na žalost ne vidim. Zašto ne otvoriti i neku hrvatsku banku i podružnicu 'Croatia osiguranja' na Kosovu, da poprati taj biznis sa svojim portfeljom?»
Naši sugovornici ne očekuju negativne učinke od hrvatskog nastupa na kosovskom tržišu za poslovanje hrvatskih tvrtki sa Srbijom. Naime, srbijanski izvoz u Hrvatsku svake godine raste po stopi osjetno većoj nego hrvatski izvoz u Srbiju, pa su najveći zagovornici dobrih odnosa sa Hrvatskom upravo - srbijanski izvoznici u Hrvatsku.