Brojni su međunarodni dokumenti, usvojeni od UN-a do Vijeća Evrope, koji govore o potrebi spriječavanja onih snaga koje šire govor mržnje, te neophodnosti zaustavljanja aktivnosti neofašističkih organizacija. Tog govora i takvih organizacija ima i u BiH, riječi su Denis Bećirovića, poslanika Socijaldemokratske partije, predlagača Inicijative o zabrani neofašističkih organizacija:
„Ovaj zakon, odnosno ova inicijativa za donošenje takvog zakona nije usmjerena apsolutno ni protiv jednog naroda u BiH, čak štaviše mislim da je u interesu svih naroda u BiH. Ona je jedino usmjerena protiv najcrnjih ideologija i najcrnjih pokreta.“
Sa ocjenom da zabrana neofašističkih organizacija nije usmjerena niti protiv jednog naroda nije se složio Slavko Jovičić, član Saveza nezavisnih socijaldemokrata:
„Ne braneći, naravno, nikoga evo logike. Svaki dan u medijima pročitaće se: Četnička vojska RS-a, četnička policija, četnička RS. Po ovom zakonu bila bi ukinuta RS - četnička organizacija. Koja je to neofašistička organizacija kojoj mi danas zakonom moramo zabraniti rad? Ali, kad mi donesete presudu i tužite vi prvo na sudu četničku organizaciju da su oni neofašistička organizacija, ne da ćete od mene imati podršku nego ću vam ja skupiti iz RS podršku 500 nevladinih organizacija za takvu ideju, a ne samo iz Tuzlanskog kantona.“
Da, pak, postoji jedna presuda uvjeravao je član Stranke demokratske akcije, Sadik Ahmetović:
„Presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu, uzimite je i pročitajte, gospodine Jovičiću.“
Inicijativa o zabrani neofašističkih organizacija imala je za većinu poslanika nedopustivu i neoprostivu ideološku i stranačku percepciju. Da se ne pominju četnici, ustaše i nastavljači tradicije Handžar divizije, Momčilo Novaković, poslanik Srpske demokratske stranke, inicijativu bi i podržao:
„Dobro bi bilo da on zaista nosi naziv Zakon o zabrani svih neofašističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola - tačka."
Ta, pak, tačka za Denisa Bećirovića bila je provokacija na koju je uzbuđeno reagovao:
„Da ne kažemo da su fašisti bili ustaše, četnici i oni koji su bili u Handžar diviziji. Neko ovdje hoće da kaže da četnički pokret nije fašistički pokret. Četnički pokret je genocidni pokret, to je genocidna ideja, genocidna ideologija, pokret koji se pokazao kao genocidan u praksi.“
Ekrem Ajanović, koji potiče, kako kaže, iz antifašističke porodice, član Stranke demokratske akcije, podsjeća da je i istina o Handžar diviziji malo drugačija, odnosno da ta divizija nije slijedila fašistički politički program:
„To je bila divizija, oružana sila njemačke fašističke vojske koja je - molim vas, sačekajte malo, nemojte da se smijete - u Francuskoj prva jedinica iz fašističke njemačke sile pobunila se protiv njemačke vojske. I spomenik toj diviziji ima u Francuskoj.“
Protiv ideološke, odnosno komunističke pozicije Inicijative bio je i Martin Raguž, poslanik Hrvatske demokratske zajednice 1990:
„Postavljam samo pitanje: pod kojim simbolima su ubijene desetine i stotine tisuća ljudi nakon Drugog svjetskog rata, da ne spominjem neke od najpoznatijih točaka? Ubijeni su isto tako u ime ideologije, bez pravog suda i bez pravorijeka.“
Tek, poslije sve priče za drugu priliku ostavljena je priprema zakona o zabrani svih neofašističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola, uključujući zabranu ustaških i četničkih organizacija, kao i onih koje se naslanjaju na tradiciju Handžar divizije. Inicijativa je odbačena, jer nije postojala entitetska većina glasova poslanika iz RS-a.