RSE: Dobar dan, Radio Slobodna Europa. Gospodina ravnatelja bih molila.
Ekonomska škola u Makarskoj: On vam je na sastanku....
Očito zatrpan novinskim upitima, ravnatelj srednje ekonomske škole „Fra Andrija Kačić-Miošić“ u Makarskoj Slavko Gudelj najprije se od javnosti 'branio sastankom', a u toku dana u školi su i sasvim isključili telefon.
No, u jučerašnjoj izjavi hrvatskim medijima, ravnatelj Gudelj je ustvrdio kako nema nikakve veze s godišnjakom, da su ga radili sami učenici i to oni najbolji iz maturalnog odbora, da je riječ o novoj generaciji, neopterećenoj ideologijama i naprosto 'mladenačkom hiru', zbog čega ih se ne treba pribijati na stup srama. Isto mišljenje dijeli i gradonačelnik Makarske Marko Ožić Bebek:
«Kad je Thompsonov koncert bio, onda dođe 100.000 ljudi, a mediji vide njih 5 ili 10 sa svastikama i svu svoju pažnju i koncentraciju usmjere na njih, pa su vjerojatno mladi zaključili da je to jedan od najlakših načina kako svrnuti pozornost na sebe.»
No, gomila kukastih križeva na slikama 12 makarskih maturanata u godišnjaku kojeg je sponzorirao Grad Makarska nije usamljeno iskazivanje takve vrste 'mladenačkog hira'. Prije dvadesetak dana, uz ista nacistička i ustaška obilježja, dio je mladih uživao u središtu Zagreba na koncertu kontroverznog Marka Perkovića Thompsona, a samo prije nekoliko dana isti maturanti makarske Ekonomske škole paradirali su gradom u majicama s natpisom «4d uber alles», a jedan od učenika čak je predlagao da ustaška pjesma 'Jasenovac i Gradiška stara' bude pjesma njihova naraštaja.
Je li gradivo u hrvatskim školskim udžbenicima o Drugom svjetskom ratu dovoljno dobro i jasno obrađeno i gdje je problem?
Znanstveni suradnik u Hrvatskom institutu za povijest Robert Skenderović:
«Ja mislim da je gradivo u knjigama zapravo uredu, ono je dovoljno jasno, sadržajno i količinski dovoljno, međutim, naravno, vi možete i s najboljim nastavnim programom i najboljim udžbenikom nastavu povijesti loše izvesti, a s druge strane, i uz najlošiji udžbenik možete napraviti kvalitetnu nastavu. Dakle, najveća važnost je na nastavnicima, ali ne treba za ovu situaciju previše optuživati ni nastavnike povijesti jer je poznato da na formiranje stavova mladih o pitanjima fašizma i antifašizma u Hrvatskoj još uvijek najveći utjecaj imaju mediji i okolina u kojoj žive.»
Dr Mario Jareb i sam je autor jednog od udžbenika povijesti za osmi razred Osnovne škole:
«Udžbenici, škola i nastavnici tek su jedan dio odgoja svakog djeteta, tako da odgovore na to zašto se negdje nešto događa treba tražiti puno šire. Da li iza toga stoji nekakva indoktrinacija ili samo želja za bilo kakvom provokacijom to je sad teško komentirati. Ali,mislim da ne postoji razlog za neku veliku zabrinutost.»
Dramaturginja, književnica i novinarka, poznata antifašistkinja Zora Dinrnbach misli da zabrinutosti ima mjesta. Naime, cijelo hrvatsko društvo se, zaključuje Dirnbach, nakon ovakvih sve češćih ispada mladih i veličanja simbola zla, mora zapitati 'gdje je nestala etika':
«Ostavimo ideologiju, sasvim svejedno, pitanje je da li je netko čovjek, a ne da li je on ustaša ili ne znam što. Pa, to su prošli termini. Ono što je bitno - da li smo mi ljudi kao ljudi spremni da se izgradimo etički, da budemo moralna bića ili ćemo biti nehumani. Nitko živ više o toj etici ne govori, sve je postalo svejedno. Da li je ljudski da jedan čovjek ubija drugoga, da krade itd?! I tu, na toj etici bi trebalo raditi, nemojmo joj dati 'boju' ni 'predznak' ni 'znakovlje', nego se pitati 'da li sam čovjek ili sam nečovjek'?! Eto,to je to.»