Na raznim mjestima u Hrvatskoj mnogo je uvredljivih grafita na račun Srba, Hrvata, Židova, Roma i drugih nacionalnosti, a protiv te pošasti nedavno su se, prebojavanjem grafita, uhvatili u koštac upravo u Vukovaru.
Polaznici međunarodne ljetne škole u Vukovaru, na kojoj se razgovaralo o obnovi zajednice, prije nekoliko dana zasukali su rukave kako bi uklanjanjem grafita s uvredljivim sadržajima dali svoj doprinos boljim odnosima Hrvata i Srba u tom gradu. Koordinatorica tog projekta, Tanja Slišković iz Centra za inovativnu edukaciju i građanski aktivizam, PushLAB, veli kako su ostali zapanjeni količinom uvredljivih grafita na vukovarskim ulicama. Najviše ih je, kaže Tanja Slišković, bilo u Borovu naselju i na lokalnom nogometnom stadionu:
"Svi koji smo sudjelovali u ljetnoj školi - i organizatori i voditelji i profesori, zajedno sa učesnicima - smo sudjelovali u projektu prebojavanja grafita sa uvredljivim porukama, koji doprinose etničkoj podijeljenosti grada i koji podsjećaju na prošlost opterećenu ratom. Mi smo prebojavali grafite u centru gradu i u Borovu naselju, na svim javnim površinama, od čega najviše na stadionu u Borovu naselju."
Novinar i urednik nedavno ugaslog tjednika Feral Tribune, Predrag Lucić, kaže kako su grafiti u nas, posljednjih godina, izgubili smisao političke poruke i buntovnog stava i pretvorili se u poruke mržnje prema narodima i pojedincima:
"Nisam imao ništa protiv grafita na zidovima dok su te poruke bile duhovite, dok su se grafiteri vodili onom čuvenom parolom - jebeš zid na kojem ništa ne piše. To se početkom devedesetih na našim prostorima pretvorilo u parolu - jebeš zid na kojem nikoga ne mrziš. Nekakav stari, romantičarski i pobunjenički duh pisaca grafita, sada je pretvoren u pokornički. Ljudi na taj način iskazuju svoju lojalnost vlastima, koje isto funkcioniraju od devedesetih do danas."
Lucić dodaje da uvredljive poruke na zidovima stoje i godinama, sve dok vlasnik zgrade ne odluči okrečiti je. Ako se nekog počinitelja i uhvati, on će, kaže Lucić, biti kažnjen samo zbog toga što je nanio štetu tuđoj imovini:
"Na susjednom ulazu je mjesecima stajalo napisano - Ubij Srbina. Mrzim Srbe i Muslimane - Snimali smo to za novine i bilo je poziva u policiju, ali nitko to nije uklonio, sve dok nije došlo vrijeme da se ofarba fasada. Da je netko i reagirao od organa pravne države, to bi se povelo pod onu stupidnu odrednicu - oštećenje tuđe imovine - umjesto izazivanje nacionalne mržnje."
Tanja Slišković iz udruge PushLAB kaže kako su u ispisivanju uvredljivih grafita podjednak doprinos dali i Hrvati i Srbi, a često je jedan nacionalistički grafit izazvao reakciju pripadnika druge nacije da uzvrati istom mjerom. Nakon uklanjanja takvih grafita s pročelja vukovarskih zgrada i javnih površina, polaznici Vukovarske ljetne škole imali su razgovore s građanima obaju nacionalnosti, kao i s predstavnicima tamošnje vlasti:
"Svi su bili skloni tome da je potrebno nekako stati na kraj takvoj etničkoj podijeljenosti grada i raditi na projektima sličnim ovom, gdje se gleda u budućnost koja ima pozitivan predznak, gdje bi svima trebalo biti nešto drugo na pameti, a ne crtanje grafita uvredljivih sadržaja."
Grafiti su uklonjeni krajem srpnja, kaže Tanja Slišković i do danas na njihovim mjestima u Vukovaru nisu osvanuli novi.