Nacionalna ping-pong politika

Predstavnici nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini upozoravaju da nepromišljena nacionalna ping-pong politika na relaciji Banja Luka - Sarajevo koja je prisutna u posljednje vrijeme ne doprinosi razvoju i pomirenju, već samo produbljuje nacionalnu netrpeljivost. Primjer tome je i posljednja izjava predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Nikole Špirića koji je kazao da se boji da bi RS jednostavno mogla biti istjerana iz BiH ako ne bude promijenjen stav sarajevske političke elite kojoj se stalno priviđa neprijateljstvo koje dolazi iz Banje Luke.

Sa druge strane, predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić odgovorio je kako RS jeste glavna smetnja u funkcionisanju BiH:

"To što je Špirić izjavio uopće ne stoji. On svojim prijedlozima, odnosno njegov predsjednik svojim izjavama ne pokazuje oprijedeljenost prema BiH. Suprotno baš - uvijek pokazuje jednu averziju, traži vraćanje unazad, a ne unaprijed. RS jeste problem funkcionisanja BiH. Njeno postojanje jeste problem funkcionisanja BiH. BiH ne može funkcionisati sa ovakvim entitetom, pogotovo s ovakvom politikom kakva se vodi sada u entitetu jer ona koči procese integracije kako unutar BiH, tako i u Evropsku uniju, odnosno u euroatlantske integracije.“

Lider Hrvatske demokratske zajednice Dragan Čović istakao je da postoji problem u funkcionisanju države koji se mora riješiti na način da se osigura apsolutna jednakopravnost konstitutivnih naroda:

„Znači sve ono što mi želimo ostvariti je isključivo u okvirima BiH. Ja duboko vjerujem da je nemoguće BiH više podijeliti na način kako to neko možda i priželjkuje. Druga je stvar koliko mi možemo funkcionirati ovako. Ja sam maloprije kazao da smo mi ustavno spriječeni da normalno funkcioniramo.“

„Stvari se u BiH ne mogu završiti na relaciji Banja Luka - Sarajevo, pogotovo ne u konfrontiranju na način na koji to dnevna politika i aktuelne političke strukture žele trenutno predstaviti. Mislim da je to neka zadnja faza prije katarze i ozdravljenja i siguran sam da će to ozdravljenje uslijediti na svim stranama i da će doći do jedne normalne, decentalizirane strukture u kojoj neće dnevno ovisiti ko je na koju nogu ustao u Sarajevu i u Banjoj Luci.“

Špirićeva, a i mnoge slične političke izjave posljednjih dana samo pokazuju  da je predizborno šiljenje jezika mržnje itekako počelo, navodi predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović:

„Političari, kao i građani, ne mogu da izađu iz začaranog kruga stalnog podsticanja mržnje, netrpeljivosti, strahova koji određenim političkim elitama donose vlast iz godine u godinu. Za to svakako najveću odgovornost snose politički lideri, koji nemaju evropske vizije i hrabrosti da naprave promjene u ovoj zemlji nego podilaze jednom primitivnom i prizemnom političkom ukusu koji svakako postoji kod velikog broja građana BiH.“

Direktor Centra za humanu politiku iz Doboja Momir Dejanović upozorava da pored predizborne retorike postoje stvarni problemi u funkcionisanju države koji se vještački održavaju:

„Postoje određeni problemi, realni problemi u odnosima između RS i, uslovno to kažem, preostalog dijela BiH, bolje reći - postoje realne podjele u BiH po nacionalnoj i entitetskoj osnovi. One su, po meni, realne, one se mogu riješiti i one se moraju rješavati. Ja mislim da ova vladajuća većina na državnom nivou održava ili produbljuje te podjele da bi se održala tako na vlasti.“

Branko Todorović mišljenja je da se situacija bitnije ne može promijeniti sve do ulaska u EU jer u BiH još uvijek ne postoji snaga dovoljna da racionalne interese postavi iznad nacionalnih:

„Jedino EU sa nekim impulsom i jednim lakšim pristupom Bosni i Hercegovini, dakle sa manje zahtjeva, a sa više podsticaja iz EU, može pomoći i mislim da do suštinskih promjena u BiH može tek doći onoga trenutka kada se nađemo u EU, kada se promijeni kompletan i politički i društveni i ekonomski milje u kome će živjeti građani BiH. Dakle, EU mora pokazati više senzibiliteta za probleme koje BiH ima - i mora pomoći Bosni i Hercegovini.“