U Bosni i Hercegovini nema saglasnosti političkih stranaka o mogućem organizovanju popisa stanovništva 2011. godine. Posljednja u nizu političkih razmirica je da li je potrebno da se građani izjašnjavaju o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti.
U isto vrijeme premijer RS-a Milorad Dodik najavljuje da taj entitet počinje operativne pripreme za popis stanovništva. U entitetskom budžetu za narednu godinu biće planirana sredstva za tu namjenu. Popis građana bez etničkog izjašnjavanja, kako to predlažu stranke iz Federacije, srušio bi dva temelja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a sa njima i entitete, tvrdi Dodik:
„Popis koji se kreira navodno iz krugova bošnjačke političke kuhinje i jednog dijela međunarodne zajednice koja daje tome podršku je udarac upravo na same temelje konstitutivnosti u BiH. Kada to elminišete i kada dođete u poziciju eventualno da nećete imati izjašnjavanje po etničkom, odnosno nacionalnom i narodnom pripadaništvu, onda ćete dobiti jedan zbir koji bi, recimo, mogao da glasi 4,100.000 ili 3,800.000 stanovnika, a veoma brzo nakon toga bi bili svi prekršteni u Bosance.“
Predsjedavajući bosanskohercegovačkog Predsjedništva Haris Silajdžić, pozivajući se na Populacijski fond UN-a, podsjeća da on predviđa osam obaveznih rubrika pri popisu stanovništva. Među njima nisu etno-kulturalna obilježja:
„Ovaj popis nam je potreban, prije svega, da bismo se predstavili međunarodnoj zajednici kao odgovorna zemlja i da bismo, naravno, imali one koristi koje možemo da imamo od jednog popisa. To je, prije svega, broj stanovnika, starosna struktura itd. Mislim da možemo bez ovih etno-kulturnih razlika koje su nas i dovele - insistiranje na tim razlikama su nas i dovele do ovoga gdje smo sad.“
Popis stanovništva u BiH nije moguć bez donošenja novog ustava, smatra predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić:
„Bez obzira na to što smatram da ekonomsko i socijalno planiranje nije moguće bez popisa jer konstitucija vlasti u BiH i ustav aktualni se referiraju na demografsku sliku iz 1991. godine i za nas, odnosno zamene kao predstavnika hrvatskog naroda bez donošenja novog ustava popis bi bio štetan.“
Popis stanovništva organizaciono i metodološki je najsloženije statističko istraživanje. Istovremeno iziskuje velika finansijska sredstva. Popis obavljen 1991. godine u BiH koštao je 14,000.000 maraka ili četiri marke po jednoj popisanoj osobi. Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović navodi da postoje obavezni sadržaj popisa ili Kor topiks, te drugi neobavezni, odnosno fakultativni sadržaj:
„Preporučena su druga korisna obilježja, znači koja nisu obvezna. Tu ulazi jezik, religija, nacionalna i etnička grupa, fertilitet, mortalitet, starost pri sklapanju braka, trajanje braka, umrli; obrazovne katraketristike - to su obrazovne kvalifikacije; ekonomske karakteristike - to je radno vrijeme, dohodak, sektor zaposlenosti: i treća grupa pitanja - to je popis stanova gdje ulazi: karakterstike zgrada u kojem su smještni stambeni prostori, opremljenost stamabenih prostora, karakteristike stanara stambenih prostora.“
Pitanje popisa stanovništva, iako je jedna od kratkoročnih obaveza BiH nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, snažno se politizira. Stranke iz RS-a ne razumiju zašto političari u Federaciji insistiraju da se u popisu ne nalazi nacionalna i vjerska opredijeljenost. Lazar Prodanović, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, smatra da bez ovih kategorija popis stanovništva u BiH nije moguć:
„Kako je moguće kad je država BiH ustrojena kao država dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda i iz toga prozilazi kompletno političko ustrojstvo, izbor političkih predstavnika u institucije BiH? I ne znam zbog čega je to uopšte problem.“
S druge strane, Halid Genjac, iz Stranke demokratske akcije, tvrdi da je popis bez nacionalnog izjašnjavanja moguć. Kao argument navodi da je njegova svrha, prije svega, dobijanje svih ekonomskih i statističkih podataka koji bi omogućili kandidatski status BiH u EU:
„Razlog zbog čega se vrši popis nije nikad ni bio, a nije ni sad da se vidi koliko pripadnika koje vjere, nacije ili jezika u nekoj državi živi, nego su ključni razlozi za vršenje popisa sasvim druge naravi. To su ekonomski kriteriji, ekonomski pokazatelji da bi se određene projekcije i planovi mogli graditi.“
Posljednji popis u BiH organizovan je 1991. godine. Od tada do danas mnogo toga se promijenilo, prije svega demografska slika zemlje. Političari u Federaciji smatraju da bi popis potvrdio etničko čišćenje, što u RS-u odbijaju.