Na ovo je oštro reagovao srpski član Predsjedništva Nebojša Radmanović koji je o Silajdžićevom, kako ga je nazvao, ličnom nastupu, obavijestio prve ljude Savjeta Evrope. Silajdžić ne negira da postoje neslaganja i različiti stavovi u Predsjedništvu, ali tvrdi da kao predsjedavajući ima pravo i obavezu govoriti na ovom skupu:
„Činjenica je da se mi razlikujemo u stavovima. Ja sam dužan neke stvari ovdje iznijeti. Mislim da se BiH guši u nepravdi, jer je čak i presuda Međunarodnog suda pravde kao najvišeg sudskog tijela u svijetu, dobrim dijelom ignorisana, pa i od međunarodnih organizacija, što sam rekao i u UN-u. Činjenica je da nas čeka suđenje Radovanu Karadžiću, da je ta optužnica proširena i da će se pokazati da je genocid, nažalost, počinjen u mnogim dijelovima BiH, a ne samo u Srebrenici. Ovo ovdje je Vijeće Evrope, dakle tijelo koje je prije svega zaduženo da čuva ljudska prava, zakonitost i demokratiju. Ljudska prava su ovdje uvijek na prvom mjestu. Ljudska prava se u BiH krše samim time što se od 2,2 miliona, koliko je napustilo BiH, milion ljudi nikada nije vratilo.“
Zajedničkog stava o izvještaju monitoring tima o BiH, u delagaciji koja predstavlja zemlju u Savjetu Evrope, takođe nema. Predstavnici iz RS uložiće amandmane na ovaj izvještaj sa čijim se pojedinim dijelovima ne slažu. Jedan od članova delegacije, Mladen Ivanić, kaže:
„Ja mislim da se kod nas digla prevelika gužva oko tog izvještaja. Ja uopšte ne mislim da je taj izvještaj toliko loš. On ima dvije – tri problematične stvari. Jedno je pretjerano problematizovanje entitetskog glasanja. Moje je mišljenje da je entitetsko glasanje suština dejtonske BiH i da bilo kakvo diranje u entitetsko glasanje proizvodi vrlo negativne reakcije u RS i da je to u ovom trenutku nepotrebno. Drugi je pretvrda ocjena da je Vlada RS, odnosno vlast RS, kako tamo piše, kriva za zaustavljanje reformskih procesa. Ja mislim da to nije tačno jer glavni reformski procesi su zaustavljeni padom aprilskog paketa. I treći dio koji je za mene problematičan je onaj koji govori o tzv. pravu na samoopredjeljenje RS i onoj rezoluciji iz februara ove godine. Znam da su tu autori monitoring tima zaboravili reći šta je uslov, a uslov je ako dođe do nasilnog ugrožavanja Dejtonskog sporazuma.“
Ivanić vjeruje da će rezoluciju monitoring tima biti moguće popraviti jer je obezbijeđena podrška dovoljnog broja poslanika u parlamentu Savjeta Evrope da se amandmani mogu uložiti. Kako će se o njima glasati, vidjeće se na samoj sjednici.
Različiti stavovi i nedogovoreni istupi na međunarodnoj političkoj sceni postali su gotovo pravilo kada je u pitanju predstavljanje BiH u inostranstvu, što nije u interesu ni države ni njenih građana, smatra član Parlamenta BiH Velimir Jukić:
„Ja mislim da treba uložiti dodatne napore, da treba pokušati usaglasiti stavove oko najvažnijih bitnih pitanja, kada se radi o javnom zastupanju BiH. Mislim da je možda propuštena prilika da se to uradi, da li su to pokušali ljudi koji su najodgovorniji, ne znam, međutim, jedno rješenje je upravo u tome – dodatni napori na usaglašavanju zajedničkih stavova da bi moglo biti istupanje u ime svih, a ne samo u ime jednih.“
Rasprava o BiH na četvrtoj sesiji redovog zasjedanja Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope najavljena je za sutra kada će se obratiti predsjedavajući Predsjedništva Haris Silajdžić, te biti predstavljen izvještaj monitoring tima. Silajdžić se danas već sastao i razgovarao s predsjednikom evropskog Parlamenta Luisom Marijom De Pučom (Lluis Maria De Puig), kojem je prenio iste stavove kao i generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-Munu prošle sedmice u Njujorku.