Komentarišući odluku Evropske komisije, da političke i ekonomske reforme u Crnoj Gori pomogne sa skoro 100 miliona eura za naredne dvije godine, predstavnici opozicije su, prije svega, upozorili da je neophodno pripremiti kvalitetne, konkretne projekte da bi se izbjegla situacija da se odobrena sredstva ne iskoriste. Predsjednik Narodne stranke Predrag Popović kaže da je to jedini način jer Evropljani novac ne daju na riječ:
"Vlast će morati da osmisli strategiju za dobijanje te pomoći. Nikad se ta pomoć ne daje za neviđene stvari, za nejasne ciljeve. Mnoge su zemlje ostajale bez te podrške u smislu da nijesu imale jasne projekte. Osnovni problem bio je da je ta međunarodna pomoć koja je slata mnogim opštinama koje su aplicirale za dobijanje tih i takvih pomoći, nijesu realizovane zbog inertnosti lokalnih samouprava koje ili nijesu znale ili nijesu htjele ili prosto nijesu željele da apliciraju za dobijanje tih sredstava. Tih primjera ima dosta u regionu i to je osnovni problem. Dobijanje tih pomoći je direktno uslovljeno i dobrim projektima. Neće biti davanja para na časnu riječ i na neviđeno."
Radojica Živković, funkcioner Srpske liste, smatra sasvim suprotno, da je finansijska pomoć uslovljena političkim zahtjevima. Pored toga Živković kaže da novac dobijen za slične namjene nije uvijek pravilno trošen, te da Evropska komisija to i ne kontroliše:
"Sve će dobiti. Moraće da priznaju Kosovo, ali trošiće onako kako oni smatraju da treba. Nešto će ostaviti za parlamentarne izbore, a ostalo za pokrivanje određenih namjena u budžetu i tako dalje, kako već Demokratska partija socijalista i Milo Đukanović budu htjeli. Oni imaju odriješene ruke od Evropske komisije, s tim da moraju samo poneki uslov da ispune. Sada je na redu Kosovo i mislim da će to biti opredjeljujuće i da će oni da troše ta sredstva onako kako oni misle."
Iako u Srpskoj listi smatraju da Evropska komisija novcem iz fondova za pomoć reformama budućim članicama Evropske unije zapravo plaća političke usluge u Socijalističkoj narodnoj partiji podsjećaju na primjer Bugarske i Rumunije, koje kao punopravne članice nijesu ispunile obaveze u cilju eliminacije korupcije i organizovanog kriminala koje su preuzele prije formalnog prijema. Funkcioner SNP-a Aleksandar Damjanović se nada da će vlast pravilno i kvalitetno iskoristiti pomoć:
"Zaista se nadam kao poslanik Skupštine Crne Gore i kao pripadnik opozicione političke partije da će vlast pametno raspolagati i rasporediti sredstva koja je dobila u ovom narednom periodu od Evropske unije i neću da vjerujem da se može ponoviti situacija kao u jednoj susjednoj državi, to jeste u Bugarskoj, koja je zbog takvih zloupotreba kažnjena žestoko od strane Evropske unije i Brisela. To su šanse koje se ne smiju propuštati, to je povjerenje koje Brisel ima prema Crnoj Gori, to je šansa da se i ti administrativni kapaciteti koji su još uvijek loši da se podignu na bolji nivo i zaista očekujem da će u jednoj transparentnoj proceduri uz upućivanje svih relevantnih institucija u Crnoj Gori ta sredstva otići će gdje tu prijeko potrebna."
Pored Crne Gore, koja će dobiti 99,9 miliona eura, Hrvatska koja je najdalje odmakla na putu ka Evropskoj uniji od Evropske komisije će dobiti više od 450 miliona eura. Najviše će dobiti Turska, skoro 1,7 milijardi, Srbija 585 miliona, Makedonija 244, Albanija 245, a Kosovo 360 miliona eura.