Zajednički stav izostao je i prije nekoliko dana kada se u Vijeću bezbjednosti glasalo o rezoluciji Srbije kojom se od Međunarodnog suda pravde traži savjetodavno mišljenje o tome da li je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova u skladu sa međunarodnim pravom.
Akt Crne Gore i Makedonije da priznaju nezavisnost Kosova mogao bi dovesti do ponovnog zaoštravanja odnosa u regionu, tim prije što je Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju Srbije kojom se od Međunarodnog suda pravde traži savjetodavno mišljenje o zakonitosti proglašenja kosovske nezavisnosti.
Lider Partije demokratskog progresa i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mladen Ivanić kaže:
„Mislim da je to što se Crne Gore tiče neočekivan potez i potez koji će sigurno izazvati dugoročne i, rekao bih, vrlo, vrlo problematične odnose na relaciji Beograd - Podgorica. Mislim da to u ovoj fazi Crnoj Gori nije trebalo, da kad je već čekala ovoliko da je mogla sačekati još određeno vrijeme i sačekati tu presudu Suda. Ovako se bojim da će to izazvati vrlo burne reakcije, a pretpostavljam i dosta negativne, tako da je moguće zaoštravanje političkih prilika u regionu.“
Stavovi Predsjedništva BiH kad je u pitanju priznanje Kosova odavno su poznati, odnosno - nema ih. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić:
„Ne mislim da će to promijeniti stavove u BiH. Stav Predsjedništva je da zasad to pitanje ne otvaramo iz očiglednih razloga - zbog strukture BiH, zbog toga što nam to sad ne bi pomoglo. Šta ja mislim o tome lično, to je sasvim druga stvar, to vas ne zanima.“
Najbolja ilustracija, zapravo, je glasanje na Generalnoj skupštini UN-a o rezoluciji Srbije, gdje predstavnik BiH, ambasador pri UN-u Miloš Prica nije ni prisustvovao glasanju. O razlozima ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj kaže:
„Na samoj sjednici Predsjedništva nije donesen nikakav zaključak, tako da Ministarstvo vanjskih poslova nije moglo da proslijedi stav gospodinu Prici - ni da glasa za, ni protiv, ni da bude uzdržan i gospodin Prica uopšte nije glasao.“
Odluke da priznaju Kosovo su autonomna odluke Makedonije i Crne Gore koje imaju svoje razloge, a koji se ne mogu primijeniti na BiH, kaže predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić:
„To je sigurno rezultat njihovih unutrašnjih prilika, odnosno interesa svake od tih država, prvenstveno računam na njihove međunarodne pozicije koje treba da grade - i to ne bi moglo uticati na odnose u BiH. Mi smo do sada čekali da vidimo kako će se stvari razvijati. I vidimo sada da su Kosovo priznale sve veće zemlje svijeta uključujući Ameriku, Evropsku uniju i evo sada i susjedne zemlje. Međutim, mi u BiH takvu odluku možemo donijeti samo uz puni konsenzus svih strana jer bi u suprotnom došlo do problema koji bi se mogli odraziti na unutrašnje političke prilike.“
Za BiH je najjednostavnije da u nedostatku konsenzusa ne radi ništa smatra predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić ističući da najprije treba postići dogovor o tome kako urediti vlastitu zemlju, a potom će na vanjskopolitičkom planu morati zauzeti stav:
„Mi se moramo baviti sobom, unutrašnjim našim odnosima. Mi žurno trebamo pristupiti razgovorima o reformi Ustava, koji će onda regulirati ove donose, a onda će se pokazati i odnosi svih strana prema samoj državi. Iluzorno je očekivati da zemlja koja ima namjeru postati članica Evropske unije ili NATO pakta će na vanjskopolitičkom planu moći postupati drugačije nego što postupa većina zemlja NATO pakta i Evropske unije. Znamo da su ključne članice već priznale Kosovo.“
Mada je priznanje prije odluke Međunarodnog suda pravde preuranjeno, ono ne smije ugroziti sigurnost regije, napominje zastupnik SNSD u Parlamentu BiH Slavko Jovičić:
„Ali je očito da će takvi potezi ne samo Crne Gore i Podgorice nego i Makednije i Skoplja izazvati određene političke turbulencije, ali one ni u kom slučaju ne smiju narušiti ukupnu bezbjednost na prostorima zapadnog Balkana. Ono što je najvažnije po meni - to neće imati nikakve posljedice za BiH jer BiH nema saglasnosti od dva entiteta i tri konstitutivna naroda da se upusti u jednu takvu avanturu priznavanja Kosova.“
Bez obzira na činjenicu što su najbliži susjedi priznali Kosovo, BiH mora zadržati odnos kakav ima kako se ne bi stvorile dodatne tenzije. Tim prije što su stavovi oko pitanja Kosova različiti od entiteta do entiteta.