Značajno arheološko otkriće u Skelanima

Tragajući za spomenicima rimske kulture, arheolozi su u centru Skelana, na samo 90 centimetara dubine, naišli na kompletnu prostoriju rimske upravne zgrade. Na drugom lokalitetu u Skelanima, u blizini mosta na Drini, otkriven je trezor, odnosno, riznica sa osamdeset rimskih spomenika iz prvog, drugog i trećeg vijeka, s natpisima posvećenim božanstvima Jupiteru, Trijadi, Marsu, Silvanu i Mitrosu. 

Ne radi se o potpuno novom arheološkom otrkiću. Njih su austrougarski arheolozi, predvođeni Karlom Patschom, 1896. godine pronašli na ovom lokalitetu i deponovali u prostoriju jedne bazilike. Austrougarske vlasti namjeravale su da eksponate dopreme u Zemaljski muzej u Sarajevu. Te godine
Drina je poplavila ovaj prostor i zatrpala arheološke eksponate.

Iako se vjerovalo da je ovo arheološko blago u Drini zauvijek izgubljeno, zahvaljujući Patschovim nacrtima, nakon 112 godina ono je ponovo pronađeno,

objašnjava direktor Regionalnog muzeja u Bijeljini i šef tima za istraživanja na području Skelana, Mirko Babić: 

„Niko od istraživača za 112 godina nije vjerovao da je te spomenike moguće ponovo naći. Izgleda da sam jedini u to vjerovao, a ni ja ne bih došao u Skelane da nije bilo još nekih sticaja okolnosti, a to je da je prije nekih 6-7 godina rađena kanalizacija u Skelanima, da su iskopali jedan veliki kolektor dužine skoro 5 km, da je on oštetio veći broj rimskih zidova. I ponovo je oživjelo razmišljanje o tome da li je taj pravi muzej pod zemljom. Kad kažem „pravi muzej“, on i jeste pravi muzej, cijela Bosna, kad se saberu svi rimski spomenici po muzejima, maltene nema toliki broj tih spomenika.“ 

„Otkrivena je velika površina građevine prekrivena izuzetno očuvenim mozaicima i pretpostavljam da ćemo tokom budućih istraživanja odgonetnuti tačnu namjenu ove građevine koja deluje reprezentativno“ - kaže autor knjige „Podrinje u doba antike“, Enver Imamović. I nastavlja: 

„Prelijepi rimski mozaici – riječ je o podu načinjenom od sitnih raznobojnih kamenčića, raznih motiva odnosno ukrasa. Ovi mozaici imaju taj značaj što pokazuju da su u nekadašnjem rimskom naselju postojale reprezentativne zgrade visokoga standarda, koje su imale centralno grijanje, svoja vlastita kupatila, šetališta i velike dvorane sa ukrasima kao što je ovaj posred mozaika.“ 

Osim arheologa iz zemalja u okruženju, svoju pomoć u daljnjem istraživanju ponudile su i kolege iz evropskih zemalja, ističe Babić: 

„Već su možda desetog dana nakon otkrića mozaika, Rimsko-germanska komisija iz Frankfurta zainteresovala se da da jednu donaciju u smislu iznajmljivanja vrlo sofisticirane opreme za detektovanje zidova pod zemljom. Drugo, vlada Italije ima svoj veliki projekat kojim finansira najznačajnije lokalitete iz rimskog vremena na prostoru zapadnog Balkana. UNESCO će tek kasnije doći na red, UN – svjetska organizacija za oblast kulture. Jednog dana možda će to biti kandidovano i za spomenik UNESCO-a.“ 

Ovog otkrića ne bi ni bilo da Vlada RS na inicijativu Narodne bibioteke u Srebrenici za početak istraživanja nije izdvojila 79 hiljada KM. Prepoznavši važnost ovog otrkića Vlada je nedavno odobrila još milion maraka za nastavak istraživanja. 

Direktor Republičkog zavoda za zaštitu kulturno istorijskih spomenika RS Goran Milojević naglašava da je ovo arheološko nalazište pred predstojeću zimu potrebno prije svega zaštiti od elementarnih nepogoda: 

„Taj novac će se utrošiti u privođenje ovog jednog lokaliteta sa mozaikom u konačnu funkciju, dakle, natkrivanje nekom savremenom konstrukcijom, ali će se koristiti i za daljnja istraživanja na drugim lokalitetima u samim Skelanima.“ 

Ideja je da se u Skelanima napravi jedan veliki arheološki park koji će bez sumnje biti jedna izuzetna turistička atrakcija čemu se nadaju i mještani.