Regija

U zemlji sa najviše inovacija, najmanje novca za nauku

21.11.2006

Milad Obradović

Situacija, kada je u pitanju naučnoistraživačka djelatnost u BiH, više je nego teška. Budžetka izdvajanja, kako na državnom tako na entitetskom i na kantonalnim nivoima su ispod svakog minimuma. Sead Avdić, predsjednik državne komisije za saradnju sa UNESCO-om.

«Jedna katastrofična analiza s aspekta istraživanja razvoja. Mi danas ne izdvajamo za nauku. Svega 0,05 procenata bruto društvenog proizvoda je 2004. godine utrošeno i ovih godina se troši na podmirenje potreba iz oblasti istraživanja i razvoja.»

Da je stanje u naučnoistraživačkoj djelatnosti u BiH neodrživo potvrđuje i Božidar Matić, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH i voditelj projekta izrade strategije naučnoistraživačkog razvoja. Matić kaže da treba voditi računa o ustavnom uređenju zemlje, ali da je decentralizacija u ovoj oblasti neophodna. Centralizirati se mora samo ono što je neizbježno:

«Mi nikako nismo željeli da napravimo neki trend centralizacije, koji će onda na nož biti dočekan kod svih onih dijelova BiH koji su protiv centralizacije. To nije samo Republika Srpska, mi i u Federaciji imamo probleme da se prigovara pretjerana centralizacija itd. Nije dobro novac, što bismo rekli, vozati od nivoa do nivoa ili horizontalno od kantona do kantona. Svime treba da se upravlja tamo gdje se stvara višak vrijednosti. I zato mi predlažemo u Federaciji kantonalne fondove, federalni fond za istraživanje razvoja i državni fond.»

Odakle novac za finansiranje istraživanja i razvoja, odnosno dva posto od bruto društvenog proizvoda, pita se i odgovara Božidar Matić, iznoseći i optužbe:

«Svaki budžet ima svojih sto posto. Dva posto ima da u ovo izdvoji. Sada tih dva posto neko drugi troši. Te pare koje bi se morale dati nauci otišle su na druge stvari. Što ministri vozaju ’pasate’ umjesto ’oktavie’, tu ti je dio otišao, što nepotrebne delegacije putuju po inozemstvu, što postoji nerevidirana lista invalidska i boračka - ja znam ljude koji nikad pušku nisu uzeli, imaju borački staž.»

Akademik Matić u isto vrijeme smatra da univerziteti moraju imati novac za istraživanje, ali da trenutno stanje, pa i nakon uvođenja bolonjskog procesa, ne daje nadu:

«Priča kako će ’bolonja’ osigurati prohodnost diploma i priznavanje diploma je najobičnija floskula. Uredu, ti radiš po bolonjskim principima, ali da vidim šta su tvoji profesori objavili. Kad oni ustanove da ovaj univerzitet nema ni sto radova godišnje u indeksiranim časopisima na 800 ljudi koji nose nastavnička zvanja - docenti, vanredni i redovni prrofesori, onda će oni reći da ti dolaziš s univerziteta gdje su obučavali ne profesori univerziteta nego edukatori.»

Osnivanje novog ministarstva za nauku i tehnologiju, te usvajanje zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti su ključne stvari koje predlaže studija o naučnotehnološkom razvoju BiH. Tek tada se može naprijed u ovoj oblasti. A da sve nije tako crno, upozoravaju i neke činjenice, optimistički zaključuje predsjednik državne komisije za saradnju sa UNESCO-om Sead Avdić:

«BiH je prošle godine imala, vjerovali ili ne, najveći broj inovacija po glavi stanovnika od 46 zemalja Vijeća Evrope.»

Razmjena:

O razmjeni:

Veličina slova

Više tekstova istog autora

Više tekstova

Aktuelno

Najčitaniji prilozi