Iako nije usvojeno direktno, u rezoluciji Narodne skupštine o ciljevima i mjerama politike RS, pitanje referenduma ipak je provučeno, i to tako što je pored rezolucije usvojena i informacija o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini u kojoj se eksplicitno navodi referendum kao oblik odbrane interesa RS, a sa druge strane poslanici su potvrdili i neke ranije rezolucije, pogotovo onu nakon proglašenja nezavisnosti Kosova u kojoj se navodi i pravo na samoopredjeljenje.
No, i pored toga, predsjednik RS Rajko Kuzmanović naglasio je kako u današnjoj rezoluciji nema ništa avanturistički što bi RS i BiH vodilo u bilo kakva nepredviđena rješenja:
„Mnogi su očekivali zlurade neke odluke koje će biti protiv BiH, protiv RS, protiv drugih. Takvih odluka nema. Ovdje su odluke samo one koje se odnose na zajedničko življenje i na potpuno ispunjavanje obaveza institucija BiH u skladu s Ustavom. Mislim da smo mi ti koji tražimo sve po Ustavu, ništa više i ništa manje.“
Predstavnici bošnjačkih partija usprotivili su se usvajanju rezolucije, te najavili pokretanje procedure zaštite vitalnog nacionalnog interesa, zbog, kako kažu, brojnih nelogičnosti, pa čak i antiustavnih stavova u zaključcima. Potpredsjednik Narodne skupštine RS i visoki funkcioner Stranke demokratske akcije Šefket Hafizović:
„U informaciji gospodina Kuzmanovića ostavljena je mogućnost jednonacionalnog izjašnjavanja, odnosno pitanja referenduma, dok rezolucija takvu mogućnost nije predvidjela. Nažalost, javnost je ostala na neki način uskraćena o jasnom i decidnom stavu Narodne skupštine i eventualne mogućnosti jednonacionalnog izjašnjavanja u nekom budućem periodu, što je automatski protivustavno djelovanje i mislim da u ovom slučaju visoki predstavnik treba da izuči i pisanu informaciju i usvojenu rezoluciju.“
Poslanik Socijademokratske partije u Parlamentu BiH Jozo Križanović smatra kako rezolucija Narodne skupštine ne doprinosi poboljšanju situacije državi, a sa druge strane i članovi državnog Predsjedništva bi, kako kaže, morali više da funkcionišu u koheziji:
„Mislim da je isforsirano pitanje opstanka RS u BiH i da se na tako jednoj lažnoj hipotezi gradi jedna separatistička politika. Mislim da niko nije ozbiljan u BiH doveo u pitanje opstanak RS, jer jednostavno to je ustavna kategorija i svakome ozbiljnom čovjeku danas u BiH je jasno da se ustavno uređenje u BiH ne može riješiti bez volje sva tri naroda.“
Potpredsjednik RS i član Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice Davor Čordaš mišljenja je da rezolucija, ipak, ne govori o referendumu:
„Nisam ja tako shvatio. Ja sam shvatio i kroz ovu rezoluciju da i RS i ljudi ovdje žele ostati u BiH, ali sa definiranim ustavom i načelima i pravima za sva tri konstitutivna naroda, što je vrlo bitno. Inače, mislim da je rezolucija odgovor na ono što se događa na razini BiH i tu, ustvari, je najveći apsurd današnjeg ustroja BiH - da član Predsjedništva, pa bio to i predsjedavajući, kad ide predstavljati BiH ne može predstavljati sebe i jedan narod.“
U Srpskoj demokratskoj stranci, iako su podržali rezoluciju, ipak su nezadovoljni što se, kako kažu, aktuelna entitetska vlast poigrava sa pitanjem referenduma. Šef Poslaničkog kluba SDS-a u Narodnoj skupštini Borislav Bojić:
„U sadržaju informacije koju nudi predsjednik pominje se referendum, a sam predsjednik sutradan izjavljuje da to pitanje za njega je ad akta. Dakle, i ta prijetnja koja se zove referendum i otcjepljenje je praktično isprofanisana od aktuelne vlasti jer je to pričano samo u vrijeme predizborne kampanje da se dobije bolji izborni rezultat. Danas i ta prijetnja od RS je potpuno postala besmislena. Mislim da to praktično znaju svi - i svi znaju da to pitanje ne bi podržala čak ni Srbija.“
Predsjednik Narodne skupštine Igor Radojičić istakao je da je rezolucijom ispunjena osnovna namjera posebne sjednice, a to je da su odbačeni govori predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića pred Generalnom skupštinom UN-a i Parlamentom Savjeta Evrope kao zlonamjerni i štetni po vitalne nacionalne interese, te da će ubuduće srpski član državnog Predsjedništva imati pravo da vetom blokira nastupe drugih članova bez prethodno utvrđene platforme. A o pitanju referenduma Radojičić je kazao:
„Dejtonski sporazum je osnov čitave ove deklaracije, Dejtonski sporazum je i osnov drugih dokumenata koje je Narodna skupština usvajala. Ako se konkretno referencirate na dva druga dokumenta koji su ovdje pomenuti, znači deklaracija iz februara i rezolucija iz oktobra, podsjećam vas da je i u njima sve počelo i sve išlo od Dejtonskog sporazuma. Ako se Dejtonski sporazum ne poštuje, ako ga neko nasilno krši, onda se dolazi u neke druge problematične situacije. Osnov i tih dokumenata i ovog dokumenta je Dejtonski mirovni sporazum.“
U Rezoluciji pažnju je privukao i stav u kome piše da Narodna skupština poziva institucije RS i Srbije da intenziviraju sve aspekte sprovođenja Sporazuma o specijalnim paralelnim vezama. Poziva se Skupština Srbije da donese zakone kojima će se obezbijediti svim građanima RS pravo na dvojno državljanstvo Srbije i RS, kao što je to uradila Hrvatska sa BiH.