Dostupni linkovi

Ekonomija u raljama zakona i korupcije


BiH je najlošije rangirana zemlja regiona po ekonomskim slobodama, i od 43 zemlje nalazi se na 40. mjestu, navodi se u izvještaju Heritage fondacije i Wall street Jornala. Ukupan plasman zemlje je 134. mjesto od analiziranih 179 država svijeta, a najslabije je rangirana od svih zemalja bivše Jugoslavije.

Ni ovo, kao ni druga istraživanja, međutim, ne zabrinjavaju zvaničnike, jer gotovo niko - uključujući privrednike, nije želio komentarisati posljednji izvještaj.

Na loš plasman BiH ponajviše je uticalo neefikasni i visoki troškovi vlasti, loši imovinski zakoni i raširena korupcija. BiH je, prema istraživanju Transparency Internationala, krajem prošle godine bila najkorumpiranija zemlja regije, što je i jedan od glavnih pokazatelja za buduća ulaganja, kaže portparol ove organizacije Srđan Blagovčanin:

U BiH ne postoji veći priliv stranih investicija jer praktično u cijelom procesu ulaska stranih investitora oni se suočavaju sa prisustvom korupcije, što uveliko povećava njihove troškove poslovanja.

„Investitori donoseći odluku o tome gdje će investirati svoj novac, uzimaju korupciju kao jedan od najrelevantnijih pokazatelja prilikom donošenja odluke. Mislim da je korupcija uveliko zaslužna što u BiH ne postoji veći priliv stranih investicija jer praktično u cijelom procesu ulaska stranih investitora oni se suočavaju sa prisustvom korupcije, što uveliko povećava njihove troškove poslovanja. To dalje utiče na to da u BiH postoji i velika nezaposlenost i veliki stepen siromaštva.“

“Sudije traže mito i podliježu pritiscima zvaničnika. Registracija biznisa i proces dobijanja dozvola je naročito ranjiv na korupciju”, stoji u izvještaju Heritage Fondacije. Upravo stoga intenzivan rad na suzbijanju korupcije je ono što vlasti u zemlji moraju prvo napraviti, smatra menadžer Sektora za makroekonomiju Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran:

„Jer ona je u najvećem broju slučajeva i glavni uzrok produženja registracije preduzeća, poskupljenja svih tih procesa, diskriminacije u registraciji ko može dobiti dozvolu za nešto a ko ne može, namještanjima tendera. Brojni su razlozi za koje isključivu krivicu snosi vlast u određenim segmentima gdje bi se moglo relativno brzo poboljšati stanje, ali ne pokazuje se volja za to.“

Profesor ekonomije na banjalučkom Ekonomskom fakultetu Rajko Tomaš kaže kako su loše ocjene odavno prisutne u svjetskoj javnosti, te da su analize institucija poput Heritage fondacije ili Svjetske banke mjerilo za ulaganja u BiH. No, vlasti u BiH su navikle da međunarodna zajednica diktira progres, a sami da ne rade ništa, kaže Tomaš:

„Problem je u BiH što nikad nije razvijena autentična motivacija odgovornih ljudi da progresivno mijenjaju stvari u ovoj zemlji. I upravo zbog toga niz stvari je ostao na onom nivou na kome je bio i prije niz godina.“

Problem i zakonska regulativa

Za pokretanje biznisa u BiH treba 60 dana, dok je svjetski prosjek 38, a na dobijanje dozvole se čeka čak 225 dana.
U prilog tvrdnji ide i konstatacija uredništva studije u kojoj se navodi kako upravo postsocijalističke zemlje, odnosno Rusija i nekoliko drugih zemalja koje su izašle iz raspada Sovjetskog Saveza i Jugoslavije, nisu uspjele prihvatiti principe ekonomskih sloboda. U izvještaju stoji i da zakonska regulativa onemogućava i napredak u oblasti započinjanja poslovne aktivnosti. Kao primjer navodi se da za pokretanje biznisa u BiH treba 60 dana, dok je svjetski prosjek 38, a na dobijanje dozvole se čeka čak 225 dana. No, BiH u usporedbi s drugim zemljama u regiji i nije toliko zatvorena, kaže profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Fikret Čaušević navodeći primjer:

„Preko 90 posto sektora komercijalnog bankarstva je u vlasništvu lica iz Evrope, značajan dio sektora trgovine na veliko i malo je u vlasništvu također nerezidenata, u oblasti prerađivačke industrije je realizirano od 2003. naovamo u nekoliko vrlo značajnih, krupnih projekata koji su u vlasništvu opet stranaca. U tom kontekstu ne možemo govoriti o BiH u najgorem smislu.“

No, već godinama se ne radi ništa na poboljšanju imidža BiH, a već je krajnje vrijeme, upozorava Tomaš:

„Konačno bi bilo vrijeme da se jednom na jedinstvenu listu stavi sve ono što nam svijet zamjera kao lošu stranu BiH, sve ono zbog čega smo u očima stranih investitora loše pozicionirani i da se uradi ozbiljna studija u BiH o uzrocima takvog stanja, da se predlože rješenja za popravljanje imidža na takvim ljestvicama.“

Većina faktora političke prirode


Od pet faktora koji utiču na konkurentnost BiH u svijetu, četiri su političke prirode, kaže Čaušević i dodaje:

Potpuno je izvjestan dalji, drastičan pad ulaganja, pad broja zaposlenih i osnovanih preduzeća, a postojeća preduzeća će radije da presele svoje poslovanje u okruženje nego da ostanu i da trpe sve ove barijere.
„Najbolji način da se problemi institucionalnih barijera u BiH za razvoj bh. ekonomije eliminišu jeste, ustvari, prihvatanje pravila na kojima počiva razvoj biznisa u zemljama EU. I s druge strane, eliminisanje međuentitetskih barijera - i u okviru Federacije međukantonalnih barijera.“

S obzirom da je svjetska ekonomska kriza ozbiljno ugrozila poslovanje širom svijeta, ophođenje prema investiranju i ekonomskim slobodama u BiH moglo bi dodatno ugroziti bh. ekonomiju, smatra Gavran:

„Ukoliko se ništa ne promijeni i ono malo stranih investitora koji su iskreno zainteresovani za BiH, koji su čak i počeli sa ulaganjima, jednostavno neće da žrtvuju svoje vrijeme i novac nego će u ovo vrijeme ekonomske krize izabrati onu lokaciju u okruženju ili čak u nekim daljim zemljama gdje ovih problema nema, gdje se registracija preduzeća obavlja za par sati ili par dana, a ne kao kod nas - da traje mjesecima. Potpuno je izvjestan dalji, drastičan pad ulaganja, pad broja zaposlenih i osnovanih preduzeća, a postojeća preduzeća će radije da presele svoje poslovanje u okruženje nego da ostanu i da trpe sve ove barijere.“

Ipak, u moru loših ocjena monetarna politika i sloboda trgovine ocijenjene su čak i iznad svjetskog prosjeka. Izvoz je u posljednjih 10 godina rastao u prosjeku 20 posto godišnje, a sa relativno moderniziranim bankarskim sektorom reforme u finansijskoj sferi mogu se ocijeniti značajnima.
XS
SM
MD
LG