Samo devet mjeseci nakon preuzimanja dužnosti u Bijeloj kući, predsjednik SAD Barak Obama nagrađen je Nobelovom nagradom za mir.
Nobelov komitet je odlučio da Obamu nagradi "za izuzetan doprinos na osnaživanju međunarodne diplomatije i saradnje među narodima", saopštio je predsjednik komiteta Torbjorn Jagland.
“Komitet posebno cijeni izuzetno važnom Obaminu viziju i rad na svijetu bez nuklearnog oružja,” rekao je Jagland.
Iako su predstavnici Nobelovog komiteta rekli da nijesu željeli da bude predsjednika da bi ga obavijestili, vijest su mu prenijeli njegovi saradnici.
Oni su rekli da je Obama rekao da je "počastvovan" i dodali da će Obama ići u Oslo da primi nagradu.
“Obama je kao predsjednk kreirao novu klimu na međunarodnoj sceni. Multratelarna diplomatija je ponovo povratila centralno mjesto, sa važnom ulogom UN i ostalih međunrodnih instutucija," rekao je Jagland.
"Dijalog i pregovori su ponovo postali poželjnije sredstvo i instrumenti za rješavanje čak i najkritičnijih međunarodnih konfilakata,” dodao je on.
Obama je četvrti predsjednik Sjedinjinih Država kom je dodjeljena Nobelova nagrada. Prethodno su isto priznanje su dobili Teodor Ruzvelt, Vudro Vilson i Džimi Karter. Takođe, zbog aktivnosti na borbi protiv klimatskih promena, bivši potpredsjednik SAD Al Gor dobio je Nobelovu nagradu 2007. godine.
"Samo veoma rijetke osobe kao Obama uspiju zadržati pažnju svijeta i dati ljudima nadu u bolju budućnost. Njegova diplomatija se sastoji u konceptu da oni koji vode svijet moraju to raditi na bazi onih vrijednosti i stavova koje dijeli većina svjetske populcije," rekao je Jasgland.
"Za 108 godina Noreveški Nobelov komitet je težio da stimuliše tačno tu međunarodnu politiku i te stavove čiji je Obama sada svjetski portparol," rekao je Jagland.
"Komitet podržava Obamin apel da je sada vrijeme za sve nas da podijelimo odgovornost u globalnim odgovorima na globalne izazove" zaključio je u obrazloženju osluke Torbjorn Jagland.
"Pomoć Africi"
Marti Ahtisari, prošlogodišnji laureat Nobelove nagrade, je rekao da je jasno da je Nobelov komitet želio da ohrabri Obamu za sva pitanja koja je otvorio na međunarodnoj sceni.
"Ovo vidim kao veoma važno ohrabrenje," rekao je Ahtisari.
"Komitet je želio da ide znatno hrabrije nego ranije i da podstrek globalnoj politici," rekla je Kristian Berg Harpviken, direktor Međunarodnog Mirovnog instituta za istraživanje.
Wangari Muta Matai, Kenijka koja je 2004. dobila Nobelovu nagradu, vjeruje da će nagrda prvom afroameričkom predsjedniku pomći i Africi.
"Mislim da je to izuzetno dobro. Biće još veća isnpiracija za svijet. On nam je poakzuje kako svi možemo biti zajedno i sarađivati skupa," rekla je Matai.
U Iraku, pak, ne smatraju svi da je Obama zasužio nagradu. Jedan radnik iz Bagdada Rojtersu je rekao da on ne zaslužuje nagradu:
"Svi ti problemi, Irak, Avagnistan, nijesu riješeni. Čovjek promjena još ništa nije promjenio," kaže ovaj radnik, sa kojim se slaže i Ligat Baluh, jedan od lidera Džema Islamije, konzervativne pakistanske partije, koji je nagradu nazvao "neprijatnom šalom".
Međutim, glavni palestinski pregovrač Saeb Erekat je pozdravio odluku Nobelovog komiteta, izražavjući nadu da će Obama biti u stanju da omogući mir na Blikom Istoku.
"Nadamo se da će ovo biti mali podstrek u svemu što pokušava da uradi," rekao je Erkat.