Dostupni linkovi

Zajednički poziv iz Ženeve: Hitno obustaviti nasilje u Ukrajini


Troje proruskih separatista ubijeno u napadu na bazu Mariupolj
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:47 0:00
Šefovi diplomatija SAD, EU, Rusije i Ukrajine dogovorili su se na sastanku u Ženevi da se uputi zajednički poziv za hitnu obustavu nasilja u Ukrajini.

Zvanični Kijev je saopštio da je troje proruskih separatista ubijeno, 13 ranjeno, a 63 uhapšeno tokom njihovog napada na vojnu bazu u Donjeckom regionu.

Američki državni sekretar Džon Keri je nakon sastanka izjavio: “Složili smo oko toga da se sve ilegalno naoružane grupe razoružaju, da svi objekti koji su nelegalno zauzeti budu vraćeni legitimnim vlasnicima i da se bespravno zauzete ulice, trgovi i druge javne površine u ukrajinskim gradovima moraju osloboditi ”

“Jasno sam rekao ruskom ministru inostranih poslova Lavrovu – ukoliko ne budemo mogli da primetimo napredak u neposrednim naporima da se omogući sprovođenje principa dogovora tokom ovog vikenda, nećemo imati drugog izbora osim da uvedimo dodatne kaznene mere Rusiji.”

Zvaničnici ističu da su ukrajinske vlasti prihvatile da daju amnestiju demonstrantima koji su ilegalno okupirali zgrade, osim onima koji su odgovorni za krivična dela.

Rusija ne namjerava da pošalje trupe u Ukrajinu, izjavio je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov novinarima u Ženevi.

“Pozivamo specijalnu posmatračku misiju OEBS-a da preuzme vodeću ulogu u skladu sa svojim mandatom u pružanju pomoći Ukrajincima, vlastima u Kijevu i lokalnim čelnicima u sprovođenju mera smanjivanja tenzija u Ukrajini”.

Putin: Nema ruskih snaga u istočnoj Ukrajini

Istovremeno, ruski predsednik Vladimir Putin je u godišnjem razgovoru s građanima koji prenose državni elektronski mediji, odbacio kao “koještarije” tvrdnje da su ruski vojnici ili agenti involvirani u nemire u istočnoj Ukrajini, ali je po prvi put priznao da su ruske snage delovale na Krimu što je do sada negirao.

On je pokušao da održi lekciju kijevskim zvaničnicima o tome kako guraju zemlju u ambis:

“… Oni su otišli tako daleko da šalju tenkove i vojnu avijaciju protiv civila. Ovo je još jedan veoma ozbiljan zločin koji su počinile kijevske vlasti.”


U moru već dobro znanih opravdanja Kremlja za potkopavanje suvereniteta susedne Ukrajine, od učestalih pokušaja poređenja prilika na prostoriju bivše Jugoslavije sa navodnim nastojanjima da se rasparča Rusija, ipak se provuklo i jedno priznanje o prisustvu ruskih vojnih snaga tokom okupacije Krima, što je zvanična Moskva uporno poricala:

Građani gledaju Vladimira Putina na televiziji u izlogu
Građani gledaju Vladimira Putina na televiziji u izlogu
“Naravno, pripadnici naših snaga stajali su iza jedinica samoodbrane Krima. Ponašali su profesionalno i odlučno. Nije bilo drugog načina da se sprovede referendum, otvoreno, pošteno , dostojanstveno, i da im se pomogne da izraze svoj stav”, kazao je Putin.

U situaciji kada Zapad još uvek nema delotvoran način kako da predupredi nove teritorijalne aspiracije Rusije, koje kod mnogih budi asocijacije na ponašanje Nemačke uoči Drugo svetskog rata, predsednik Francuske Fransoa Oland upozorio je da bi Moskva mogla da se nađe na udaru novih sankcija.

“Moramo da budemo spremni da proširimo sankcije ukoliko ne bude na vidiku neko rešenje, mada to nije naša želja. Mi samo nastojimo da smanjimo tenzije i omogućimo da se organizuju izbori u Ukrajini koji su zakazani za 25. maj”, rekao je Oland.

U međuvremenu su na istoku Ukrajine pale nove žrtve. Ukrajinske snage ubile su trojicu, a ranile 13 napadača u bazi u Marijupolju, saopštio je ukrajinski privremeni predsednik Oleksandar Turčinov.

“U regionu Donjetska, u gradu Mirijupolju, teroristi su pokušali da zauzmu vojnu bazu sa ciljem da otmu oružje i oklopna vozila. Nakon trećeg pokušaja napada sa automatskim naoružanjem, granatama i bocama sa zapaljivom tečnošću, sa kriminalcima se obračunala Nacionalna garda”, potvrdio je Turčinov.
Istovremeno postaje sve očiglednije da ako ruske snage nisu prisutne otvoreno na istoku Ukrajine, da tajne službe obavljaju logističke poslove koje vode do oružane pobune u toj zemlji. Predstavnica za štampu ukrajinske službe bezbednosti Marina Ostapenko potvrdila je da je zbog toga pritvoreno više lica.

“Siguran sam da je bilo više od deset ljudi sa ruskim pasošima. Oni su identifikovani. Njihove biografije su poznate. Trenutno su pritvoreni i predmet su bavljenja tužilaštva. Istraga se nastavlja”, rekla je Ostapenko.

Američki predsednik Barack Obama rekao je da Rusija može očekivati nove sankcije ako pojača podršku separatistima na istoku Ukrajine.

"Dosledno sam govorio da će Rusija svaki put kad preduzme ovakve korake s ciljem da destabilizuje Ukrajinu i povredi njenu suverenost, snositi posledice", upozorio je Obama u razgovoru za televiziju CBS.

Polemika u Savetu bezbednosti o Ukrajini

Uoči sastanka u Ženevi, Ukrajina je bila tema i u sredu uveče, na zasedanju Saveta bezbednosti UN.

Pomoćnik generalnog sekretara UN zadužen za ljudska prava Ivan Šimonović je, tokom razgovora o izveštaju UN-a o stanju ljudskih prava, ukazao da se naoružavanje demonstranata na istoku Ukrajine mora zaustaviti i istovremeno ohrabriti održiv i smislen nacionalni dijalog.

“Stanje na istoku predstavlja rizik po cijelu zemlju. Oni koji imaju uticaj na situaciju bi trebali preduzeti hitnu akciju zasutavljanja nasilja“, rekao je Šimonović.
Barikade u Slavjansku
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:00:58 0:00

Izveštaj UN-a uglavnom odbacuje tvrdnje Rusije o ugroženosti ruske etničke manjine u Ukrajini, što je ambasador Rusije Vitalij Čurkin nazvao „pristrasnim“.

“Taj dokument je, na žalost, pristrasan u svojoj prirodi. Oni koji su ga pisali, odlučili su da ne primjete da su vlasti Ukrajine to postale zbog oružanog puča, a ne civilizovanim demokratskim izborima“, rekao je Čurkin, dok je ambasador Velike Britanije Mark Lajl rusko viđenje situacije u Ukrajini nazvao fantazijom.

“Danas smo do predstavnika Rusije čuli novu fantaziju oko razvoja situacije u istočnoj Ukrajini. Nemam nikakvih sumnji da će naredni izveštaji visokog komesara za ljudska prava UN dokazati da su te tvrdnje lažne, kao što je bio slučaj i sa Krimom“, kazao je Lajl.

Američka ambasadorka Samanta Pauer je optužila Moskvu za orkestriranu kampanju.

“Čini mi se da je ruska strategija da, ako vam se ne sviđa poruka, metaforički rečeno, ubijte glasnika, čak i ako su ovi napadi usmereni protiv čitave međunarodne zajednice koja je od visokog komesara za ljudska prava UN tražila da sastavi nezavisan izveštaj“, rekla je Pauer.

Ambasador Ukrajine Jurij Sergejev ocenio je da je ono što je njegovoj zemlji potrebno - da ih Rusija ostavi na miru.

Odnos snaga na istoku Ukrajine je nejasan. Ukrajinske snage sigurnosti pokrenule su u utorak "antiterorističke" operacije na istoku i zauzele aerodrom u Kramatorsku.

Ukrajinsko ministarstvo odbrane potvrdilo je u sredu da su pripadnici proruskih snaga preoteli šest oklopnih vozila na istoku zemlje.

U Slavjansku su proruske snage zauzele zgrade policije i Službe državne bezbednosti, a slično je i u desetak gradova na istoku zemlje.

Prema mišljenju zvanične Moskve, glavna tema tog skupa trebalo bi biti ustavna reforma u Ukrajini koja će dati veća ovlašćenja stanovnicima područja u kojima su Rusi u većini.

Predstavnik Ukrajine u sedištu UN-a u Ženevi Jurij Klimenko kazao je, pak, da federalizacija Ukrajine "nije na dnevnom redu ".

"Ukrajina na ovom sastanku neće raspravljati o unutrašnjim problemima zemlje, pa stoga ni federalizacija Ukrajine nije tema za ovaj skup", poručio je Klimenko.
XS
SM
MD
LG