Dostupni linkovi

„Pad haških begunaca“: Kako su se skrivali Karadžić i Mladić


Učesnici promocije u Medija centru
Učesnici promocije u Medija centru

„Pad haških begunaca“, trodelni dokumentarni TV serijal koji tematizuje višegodišnju potragu za Ratkom Mladićem i Radovanom Karadžićem, te ulogu državnih institucija u privođenju pravdi čelnika bosanskih Srba optuženih za najteže ratne zločine – predstavljen je u utorak u beogradskom Medija centru. Kroz video arhivu i razgovore sa učesnicima i svedocima događaja, autoski tim, na čelu sa novinarom Slavišom Lekićem i u režiji Dragana Elčića, pokušao je da rasvetli političke i društvene okolnosti koje su pratile skrivanje onih koji danas pred sudom odgovaraju za smrt destina hiljada ljudi.

Intrige, političke igre, animozitet između različitih službi bezbednosti – deo su onoga što su autori projekta „Pad haških begunaca“ nazvali dokumentarno-političkim trilerom.

Prema rečima članice autorske ekipe, novinarke Bojane Lekić, ovaj dokumentarac je pokušaj da se na objektivan i profesionalan način obradi tema oko koje je društvo u Srbiji i dalje podeljeno. Taj su zaključak autori stekli nakon ankete koju su sproveli pre početka rada na filmu.

Bojana Lekić
Bojana Lekić

„Ima više ljudi koji i dan-danas misle da su Mladić i Karadžić heroji, nego onih koji misle da su mnogo ranije morali da se nađu u Hagu. Ali, ono što je nas više zanimalo: svi su gotovo jednoglasno rekli da ne znaju zapravo istinu o onome šta se u vezi s tim dešavalo“, objašnjava Bojana Lekić.

Na to pitanje je, uz autora projekta, Slavišu Lekića, odgovor pokušalo da pronađe više od sto ljudi koji su bili uključeni u rad. Rezultat su tri jednoiposatna filma: „Pad Ratka Mladića“, „Pad Radovana Karadžića“ i „Pad haških begunaca“. Ovaj poslednji istražuje kako je tekla potraga za drugim optuženicima: Zdravkom Tolimirom, Goranom Hadžićem i ostalima.

("Pad Ratka Mladić", insert iz dela dokumentarnog TV serijala)

Novinarka Jovana Polić, ne želeći da otkriva previše detalja, navodi teme kojima se istraživački tim bavio:

„Kako je izgledala saradnja i nesaradnja Srbije sa Haškim tribunalom, na koji način su se i gde skrivali haški begunci, ko im je u tome pomagao, koja je uloga države Srbije, a koja međunarodne zajednice u tom skrivanju.“

Serijal, između ostalog, podseća i na vreme kada se današnji premijer Srbije Aleksandar Vučić zdušno zalagao za to da Narosna skupština postane "sigurna kuća" za Ratka Mladića, optuženog za ubistvo oko 8.000 muslimana.

U dokumentarcima, među ostalima, govore: bivši predsednik Srbije Boris Tadić, tadašnja glavna tužiteljka Tribunala Karla Del Ponte, Rasim Ljajić, tadašnji predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom, te tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević.

Vladimir Vukčević
Vladimir Vukčević

Vukčević kaže da su ovakvi filmovi dokument o akterima koji su oblikovali jedno vreme i dodaje da je u jednom segmentu hapšenje haških begunaca bilo značajno za evropski put Srbije.

„A drugi segment je to što sam smatrao da bi bilo nepošteno da ostavljam mladim generacijama da one rešavaju te krvave poslove tih ratnih zločina koji su se dogodili, a nisu ni na jedan način u njima učestvovali“, dodaje Vukčević.

U razgovoru za Radio Slobodna Evropa, Bojana Lekić kaže da „Pad haških begunaca“ pokazuje da Srbija nije imala, a nema ni danas jasnu nacionalnu politiku o važnim pitanjima.

„Ovde se kroz sukobe dve službe, jednog kabineta, drugog kabineta vidi da nama zapravo neprijatelji nikad nisu potrebni. Dovoljni smo sami sebi. I to je nešto što se pokazivalo tokom rada na čitavom ovom serijalu i nešto što ne vidim da će skoro da stane“, smatra naša sagovornica.

Ratko Mladić u sudnici Haškog tribunala
Ratko Mladić u sudnici Haškog tribunala

Radovan Karadžić uhapšen je u Beogradu 2008, a Ratko Mladić tri godine kasnije u vojvođanskoj varošici Lazarevo. Obojci se sudi za genocid u Srebrenici i masovne ratne zločine nad nesrpskim stanovništvom tokom rata u BiH.

Uprkos potencijalnim kritikama onog dela javnosti, koji veruje da su haški optuženici heroji, autori serijala misle da je neophodno reći istinu, ma koliko ona neprijatna bila.

„Uvereni smo da je istina on što dovodi do boljeg razumevanja, pomirenja, do suočavanja s prošlošću, čak i do boljih odnosa među ljudima iz zemalja bivše Jugoslavije“, zaključuje Jelena Polić.

Serijal će imati premijeru 29. januara na jednoj srpskoj TV stanici.

XS
SM
MD
LG