Dostupni linkovi

Mogerini: Dogovoreni koraci za nastavak dijaloga


Sedište EU u Briselu
Sedište EU u Briselu

U Briselu je utorak uveče održana nova runda dijaloga između Beograda i Prištine u kojoj je visoka predstavnica EU Federika Mogerini posredovala između premijera Srbije i Kosova Aleksandra Vučića i Isa Mustafe.

Mogerini je izdala saopštenje nakon sastanka:

"Dve strane su na sastanku sagledale dosadašnji napredak u primeni dogovora postignutih u dijalogu, posebno u odnosu na primenu sporazuma o pravosuđu i početka primene sporazuma o Civilnoj zaštiti."

"Dve strane su također razmenile stavove u vezi glavnih preostalih nerešenih pitanja: energetike, telekomunikacija i uspostave Zajednice/Udruženja. Oni su se po ovom pitanju složili oko konkretnih koraka koji bi trebalo da budu preduzeti do sledećeg sastanka," stoji u saopštenju.

Vučić je u obraćanju novinarima kazao:

"Imali smo, rekao bih, dobre i temeljne razgovore o svim pitanjima koja nismo do sada rešili. Ti razgovori nisu ikada laki, ali mislim da smo postigli napredak u određenim oblastima i da ćemo u nastavku razgovora u maju uspeti da postignemo još veći napredak."

"Postigli smo dogovor o otvaranju dva prelaza, jedan na predlog naše, srpske, strane, jedan na predlog albanske strane. Povezivaćemo na taj način ljude i biće omogućen brži promet roba i usluga", dodao je Vučić.

On je najavio povratak srpskih predstavnika u kosovsku vladu jer je doneta odluka da se ne vrši privatizacija u srpskim sredinama.

Mustafa se takođe obratio novinarima:

"Rezultati se tiču više tema za buduće razgovore. Dogovorili smo agendu u vezi pitanja oko kojih se moramo dogovoriti, kao što je međunarodni pozivni broj, prioritet je takođe energetski sektor. Radne grupe takođe moraju obezbediti okvir po pitanju zajednice opština ali nismo diskutovali o modalitetima. Bilo koji modalitet mora biti u okviru Ustava Kosova i kosovskih zakona."

Sporazum o pravosuđu potpisan je 9. februara. Vlada Srbije najavila je da će sledeći prioritet biti formiranje Zajednice srpskih opština.

Iako je od postizanja Briselskog sporazuma prošlo dve godine, on još uvek nije u celosti implementiran. Berlin, kao što je poznato, insistira da se sve tačke tog sporazuma implementiraju pre nego što se Srbiji da zeleno svetlo da otvori prva poglavlja.

Uoči sastanka, Nenad Đurđević, koordinator Foruma za etničke odnose, podsetio je detaljnije šta je još ostalo da se sprovede:

“Najznačajniji deo sporazuma je formiranje Zajednice srpskih opština. Obaveza je srpske strane da predstavi statut te Zajednice, ali je tu došlo do razmimoilaženja. Srpska strana govori da iako statut Zajednice treba da bude po kosovskim zakonima, on treba da bude po kosovskim zakonima koji tek treba da se donesu u skladu sa dogovorom postignutim u Briselu, dok kosovska strana smatra da statut i Zajednica opština moraju biti po postojećem kosovskom zakonodavstvu."

RSE: U Briselskom sporazumu stoji da će Zajednica srpskih opština funkcionisati u skladu sa kosovskim zakonima.

Đurđević: Da, to zaista stoji, ali su, očigledno, na delu različita tumačenja toga. Neke najuticajnije zemlje - članice Evropske unije su i formalno i neformalno već iznele svoj stav da je to već postojeće kosovsko zakonodavstvo, ali dok se tako nešto ne verifikuje i u Briselu, do nekog progresa po tom pitanju neće doći.

RSE: Na poslednjoj rundi dijaloga početkom februara postignut je sporazum o pravosuđu, a sada su na dnevnom redu pitanja telekomunikacija i energetike. Očekujete li značajniji prodor?

Đurđević: I tema energetike i tema telekomunikacija već dugo su na dnevnom redu. Kada govorimo o telekomunikacijama, govorimo o pozivnom broju za Kosovo, što još nije dogovoreno. Što se tiče energetike, dosta toga je već urađeno. Ostalo je pitanje sistema transmisije i naplate električne energije na severu i uključivanje trafostanice Valač hidroelektrane Gazivode u elektronergetski sistem Kosova, što do sada nije urađeno.

RSE: Paralelna struktura civilne zaštite na severu Kosova – da li je to pitanje konačno rešeno?

Đurđević: To pitanje izgleda da jeste rešeno, odnosno, u Briselu je postignut dogovor da se civilna zaštita rasformira, ali dat je za to rok, čini mi se, do 1. septembra. Kosovo je ponudilo određeni broj mesta gde bi se pripadnici civilne zaštite zaposlili u okviru različitih civilnih agencija na Kosovu.

RSE: Svima je poznato da je nemački Bundestag još krajem pretprošle godine doneo rezoluciju da Srbija može otvoriti poglavlja tek kada Briselski sporazum u potpunsti implementira. Svi govore da bi prva poglavlja trebalo otvoriti ove godine, ali niko ne kaže kada će se to dogoditi – u prvom delu godine, u septembru ili krajem godine.

Đurđević: To zaista jeste nepoznanica. Evo, ako pogledamo vremenski okvir sprovođenja sporazuma o civilnoj zaštiti, govorimo već o početku jeseni, dakle, da može da se verifikuje da je dogovor sproveden. Postoji i neslaganje, što smo mnogo puta čuli iz Beograda, oko tog takozvanog parka mira u Mitrovici.

RSE: Ivica Dačić to poslednjih dana potencira kao da je prvi put čuo da on treba da se ukloni.

Đurđević: Da, svaka strana tumači sporazum po svome i to je ta takozvana kreativna dvosmislenost, koja je sve manje kreativna. Svakako postoji jedan set tema o kojima postoji nesaglasnost, ali one proizilaze iz Briselskog sporazuma, a među njima je “park mira” u Mitrovici koji se praktično podvlači pod slobodu kretanja. Neke stvari se ne mogu automatski primeniti, međutim, siguran sam da svi znaju da tih 11 nemačkih tačaka postoje i samo je pitanje da li će želeti da ih sprovedu i kom roku će to učiniti. Teme koje te tačke obuhvataju su više-manje teme koje proizilaze iz Briselskog sporazuma.

XS
SM
MD
LG