Sistemi azila i prihvata izbjeglica u zemljama regije stvoreni su prije 10 godina i nisu adekvatni za sadašnje rekordne brojke onih koji traže utočište od ratova i sukoba.
Za sada nema naznaka da bi izbjeglice iz Sirije i drugih zemalja, koje su preplavile Srbiju i Makedoniju, mogle ući u BiH. Međutim, u ovoj zemlji se za njih organizuju akcije pomoći i solidarnosti.
Za izbjeglice iz Sirije i drugih zemalja, Zapadni Balkan predstavlja tranzitnu zonu i broj onih koji bježe od rata, sukoba i progona u svijetu, ubrzano raste. Neven Crvenković, glasnogovornik UNHCR-a za Jugostočnu Evropu, kaže da je kroz Makedoniju i Srbiju prošlo više od 100.000 ljudi:
“To je daleko više nego ranije. U Bivšoj jugoslovenskoj republici Makedoniji je od 19. juna do 21. avgusta registrirano oko 44.000 ljudi koji su prošli kroz ovu zemlju. U Republici Srbiji od početka godine do sada imamo oko 100.000 ljudi koji su izrazili interes da zatraže azil. Te brojke ne treba sabirati, to su isti ljudi, koji prolaze kroz iste države. Samo ću spomenuti da je u cijeloj prošloj godini u Republici Srbiji zatražilo azil otprilike 16.500 ljudi, znači da sad imamo pet puta više zahtjeva za azilom nego u cijeloj prošloj godini.
Uzimajući u obzir činjenicu da su sustavi azila u regiji razvijani prije desetak godina, naravno da oni nisu adekvatni, pogotovo nisu adekvatni za takav priljev ljudi, definitivno, i mi radimo na tome da im pomognemo da upravljaju ovom krizom na što efikasniji način“, navodi Crvenković
Demokratski omladinski pokret je izrazio nezadovoljstvo zbog šutnje bosanskohercegovačkih vlasti u odnosu na izbjegličku krizu koja je zahvatila Srbiju i Makedoniju. Ernad Čomaga, predsjednik ove bh. nevladine organizacije ističe:
„Bosna i Hercegovina nije preuzela odgovornost na međunarodnom planu kakvu bi trebala da preuzme. Prije svega moramo uzeti u obzir da se naši susjedi zaista nalaze u velikoj krizi u kojoj moraju da ugoste toliko izbjeglica. Bosna i Hercegovina se do sada nije ponudila da pomogne susjedima, a isto tako nije se ponudila da pomogne Evropskoj uniji kako bi primila određen broj izbjeglica. Mi moramo biti svjesni da smo i mi, građani Bosne i Hercegovine, bili itekako pogođeni devedesetih godina izbjegličkim krizama i da je toliko država primilo naše građane, građane Bosne i Hercegovine, dali im siguran dom, a mi, evo, sada – šutimo. Mislim da je to itekako sramotno“, naglašava Čomaga.
UNHCR pruža humanitarnu pomoć, koju treba povećati, jer uskoro se neće moći spavati pod šatorima ili pod vedrim nebom. Neven Crvenković prenosi poziv uz ove organizacije
“Apeliramo na građane, na udruge civilnog društva a da ne govorim o državama i vlastima, da pojačaju svoje napore, da pomognu i pokažu više solidarnosti prema tim ljudima koji iz svojih zemalja bježe iz očaja. Nažalost ljudi iz ove regije znaju što je to biti izbjeglica jer su do prije 20-ak godina i sami imali taj status i iskusili tu sudbinu, te se mogu još bolje identificirati s ljudima koji danas bježe. I vidimo uglavnom pozitivne reakcije i počela je organizacija različitih oblika pomoći …”
Za sada bh. građani više od države pokazuju solidarnost i spremnost da pomognu. U našoj anketi su izjavili:
Udruženje “Komšiluk” iz Sarajeva nastalo tokom poplava prošle godine i sada je jedan od organizatora pomoći za izbjeglice a volonterka, Sandra Sladaković, kaže:
„Pogodilo nas je strašno to što vidimo da se dešava, pogotovo broj djece koja nemaju dovoljno hrane i ostalih potrepština. Mi smo grupa prijatelja koji smo inače altruistični po prirodi, pomagali smo i kada su bile poplave, i odlučili smo da se opet aktiviramo i da pokušamo prikupiti što više i novca i hrane, higijenskih i medicinskih potrepština, stvari koje mogu prijeći preko granice. Tako da bismo u subotu ujutro otišli u Beograd da to podijelimo izbjeglicama.“
I udruženje “Pomozi.ba” pokrenulo je akciju solidarnosti, ističe Elvir Karalić, predsjednik udruženja:
„Trenutno smo krenuli samo sa prikupljanjem novčanih sredstava od kojih će se kupiti neophodne stvari izbjeglicama u Beogradu. U naredih nekoliko dana ćemo krenuti sa prikupljanjem odjeće, obuće, kao i ostalih stvari za koje budemo imali informaciju da su im potrebne.“
Iako nadležni u BiH ističu da nema naznaka kako bi se tranzitni izbjeglički put mogao okrenuti prema BiH, Ernad Čomaga iz Demokratsklog omladinskog pokreta, kaže
„Evo, Mađarska gradi, skoro pa da je izgradila zid, tako da će i Bosna i Hercegovina, pretpostavljamo, ubrzo biti dio te rute prema Evropskoj uniji. Kada se pojave pred našim vratima, ja zaista ne znam da li vlasti BiH imaju kakav plan, na koji način da smjestimo te ljude, kako da im pomognemo, kako da im na neki način izađemo ususret da nađu sigurno skrovište u Bosni i Hercegovini. Jednostavno, bojim se da će kod nas biti još gore nego što je u Makedoniji slučaj.“
