Srijeda, 22. maj/svibanj 2013, 19:54 CET

Bosna i Hercegovina

Hoće li Stari most biti izbrisan sa UNESCO liste?

Nad najpoznatijim simbolom Mostara, Starim mostom, nadvila se opasnost da će biti izbrisan sa popisa Svetske zaštićene kulturne baštine zbog hotela Ruža koji se gradi u neposrednoj blizini.

Mostar, Stari mostMostar, Stari most
x
Mostar, Stari most
Mostar, Stari most
Veličina slova - +
O poslednjem upozorenju iz UNESCO-a da ako se hotel "Ruža" dimenzijama ne uklopi u istorijsko jezgro Mostara, njegov prepoznatljivi simbol Stari most mogao bi da bude izbrisan sa popisa Svetske zaštićene kulturne baštine,  Komisija koja je trebalo da reši sporne detalje oko hotela "Ruža", koji se ne uklapa u ambijent istorijskog  jezgra Mostara zbog većih dimenzija nije dostavila izveštaj UNESCO – u, a rok  ističe poslednjeg dana januara.

Na problem hotela «Ruža» koji svojim gabaritima ne odgovara arhitektonsko-istorijskoj cjelini zaštićenog Starog grada, stučnjaci UNESKO-a upozorili su još prije dvije godine, u prvom izvještaju koji je stigao nakon što su Stari most i stara gradska jezgra stavljeni na popis svjetske kulturne baštine. U dokumentu koji je proslijeđen UNESKO-u u fazi nominacije, navodi se kako će hotel imati tri sprata, iako je već tada visina sagrađenog objekta povećana na četiri. Stručnjaci UNESKO-a zatražili su od bh vlasti da hitno i bez odlaganja ovaj problem riješe.Miroslav Landeka, mostarska Gradska uprava:
 
«Stručnjaci UNESKO-a su došli, jasno su iznijeli svoje primjedbe. Investitor je to trebao ispoštovati. To se nije dogodilo. Napravljeno je povjerenstvo eksperata, međutim, komisija nije postigla suglasje. To izvješće je komisija dostavila gradonačelniku, on ga je uputio Predsjedništvu.»
 
U izgradnju objekta hotela «Ruža», koji je trebao biti dovršen koncem 2007., do sada je uloženo preko 20 miliona KM.
 
Nakon upozorenja UNESKO-a, radovi na Ruži su obustavljeni. Formirana je komisija koja se, prema riječima stručnog saradnika investitora Edina Batlaka, nije mogla usaglasiti sa prijedlogom investitora da bi uklanjanjem manjeg dijela konstrukcije objekt hotela «Ruža» postao dijelom arhitektonske cjeline:
 
«Investitor je napravio analizu angažirajući firmu koja ima instrument najbolji danas na svijetu, koji je snimio volumene svih objekata i visine svih objekata. Na temelju toga je zaključio da nije potrebno rušiti četvrti sprat. Očekujemo, kao i prošle godine, da se ovaj rad proslijedi UNESCO-u, da se stručnjaci UNESC-a referiraju. Ne može ni jedan gradski službenik biti taj koji će kazati je li nešto zadovoljeno ili nije zadovoljeno.»
 
Ponudeni prijedlog navodno je bio i kompromisno rješenje, zbog čega Sead Avdić, donedavno predsjednik Državne komisije za saradnju sa UNESKO-om, aktualiziranje slučaja «Ruža» smatara iznenadujućim, te izražava bojazan da se od «Ruže» namjerno pokušava napraviti slučaj:
 
«UNESCO, još jednom ponavljam, nije bio tako rigorozan i radikalan. Ima se osjećaj da su naši stručnjaci i eksperti bili radikalniji u zahtjevima nego su to zahtjevi eksperata UNESCO-a. Ponavljam: to ne dolazi od UNESCO-a. Ono što se povezuje sa Mostarom jesu unutrašnja previranja i neslaganja unutar Bosne i Hercegovine, odnosno neslaganja unutar ekspertske komisije Gradske uprave.»
 
O kakvim se političkim previranjima radi, Avdić nije precizirao.
 
Da je ključ rješenja na «vlastima grada Mostara, odnosno strankama koje čine tu vlast», istakao je na svom blogu predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić. Na hitno rješnje problema danas je gradske vlasti pozvao i načelnik Jajca upozorivši i na moguće posljedice po kandidaturu ovog grada za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Dok gradski čelnici odbijaju navode o politizaciji slučaja, u kancalariji UNESKO-a u BiH su jasni: trgovine sa preporukama ne može biti.
 
Siniša Šešum, Ured UNESCO-a u BiH:
 
«UNESCO je prošle godine napravio jedan izvještaj u 6. mjesecu u kojem su preporuke koje se trebaju ispuniti. U preporukama se navodi skidanje četvrtog sprata.»
 
Rok do kojeg Bosna i Hercegovina mora poslati izvještaj UNESKO-u o rješenju spornih pitanja ističe 1. februara u 17 sati. Da li će izvještaj komisije koji je, uz ostalo, ponudio prijedlog investitora, biti rješenje koje zadovoljava preporuke, biće poznato na narednoj sjednici Komiteta za svjetsku kulturnu baštinu.


Tina Jelin - Dizdar

tinajelin+gmail.com

Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Dobitnica specijalnog priznanja Hercegovačko sunce, godišnje novinarske nagrade za fer i nepristrasno izvještavanje (2006) i projekat Herecgovina on line (2009). Dobitnica “Priče godine“ RSE za video reportažu o o Srebrenici nakon hapšenja Ratka Mladića (2011). Dobitnica nagrade za TV stvaralaštvo "Srđan Aleksić" u kategoriji TV priča (Priča o izgubljenoj generaciji) (2012).
Sortiranje komentara
Komentirajte na ovom forumu (4)
Komentari
     
Ime: Jusuf Grad: Sarajevo
17.03.2008 19:12
"Nešto je truhlo u državi Danskoj!" što bi rekao Hamlet, eh tako je, čini mi se, i u ovom slučaju. Pošto su agresijom na grad Mostar postrojbe HVO-a sa umjetnikom - nekadašnjim režiserom a sadašnjim, Bogu hvala, stanovnikom Sheweningena, uspjeli srušiti jedan od najljepših lukova u južnoj Evropi moramo znati da je spomenik uništen - s toga kao umjetničko djelo on je bespovratno izgubio svoju vrijednost koju je imao prije rata. Po principima faskimilske rekonstrukcije most je obnovljen - još jedan od primjera faksimilske rekonstrukcije je stari grad Varšava koji je u Drugom svjetskom ratu bio sravljen sa zemljom, kao i skoro obnovljena katedrala u Dresdenu....Problem je u tome što nažalost ono što se smatra blagom sviju nas bez obzira na nacionalne ili bilo koje druge podjele je u reingerenciji samo manjeg broja ljudi. U parlamentarnim demokratijama poslanici u parlamentu su direktno odgovorni društvu-javnosti, iako je možda dug period, ali javnost je u stanju kazniti parlamentarce za njihov nerad barem svake četiri godine. Problem nastaje tamo gdje ne postoji direktna odgovornost javnosti, kao što je slučaj sa mnogobrojnim državnim institucijama koje ne odgovaraju direktno javnosti na izborima, a njihova odgovornost parlamentu se svodi samo na moguće mijenjanje glavnog čovjeka, a i to je nažalost vrlo rijetko. Glavna riječ ako želimo imati ne kakvu-takvu nego bilo kakavu budućnost jeste: ODGOVORNOST! Jednostavno se mora znati ko je zašta odgovoran. Ukoliko Unesco skine sa popisa liste spomenika mostarsku staru gradsku cjelinu zajedno sa mostom, to znači da se čelnici državne Komisije za zaštitu spomenika moraju biti smjenjeni, kao i čelnici odgovornih ministarstava kulture, kao i direktori zavoda za planiranje kao i zavoda za zaštitu spomenika, to je slučaj koji kao kada pored spavajućeg portira neko uspije pokrasti i iznijeti sve, a tog istog čovjeka opet ponovo sutra ujutro zapošljavate. Skoro je pa pravilo da se stvari kod nas bespotrebno komplikuju kada se ne želi preuzeti odgovornost, a nažalost mnogima danas odgovara koplicirana bosansko-hercegovačka struktura jer njena višeslojnost je savršena za skrivanje svoje nesposobnosti. Danas u Bosni i Hercegovini sve više postaje jasna jedna jednostavna stvar: Korupcija kao nemoralan čin je jednako pogubna kao i nesposobnost kao i vješto skrivanje neznanja, nemara i neodgovornosti.

Ime: Mugdim Grad: Chicago
30.01.2008 20:12
Stari Most traje četiri vijeka. Rušen je i ponovo vaskrsnuo. Nakon dugih diskusija i debelih elaborata uvršten je u blago UNESCA. Sada treba da ga detroniziraju još jednom zbog jednog sprata hotela RUŽA koji prije rušenja i obnove nije imao takve visoke gabarite. Šta je preče: simbol Mostara i dragulj svjetske kulture i graditeljstva koji je besmrtan ili jedan komercijalni objekat kojem kad tad mora doci kraj? Mislim da svi oni koji znaju šta je to svjetska kulturna baština i šta znači taj Most i Uneskovo priznanje ne bi smjeli dozvopliti da Stari bude isključen iz arhiva te baštine. Ali obzirom šta je sve Mostar snašlo zadnjih 15 godina svašta je još moguće!
Mugda

Ime: džemal
30.01.2008 13:38
Zar tako jeftino za "jedan sprat" prodat tako teško stečeno?

Ime: fadil
30.01.2008 09:45
Hoćemo mimo svijeta i primitivizam nametnuti kao oblik života.Nažalost, evropa nas ne treba, mi trebamo nju, a opet hoćemo da im prodamo način života koji nigdje ne može biti prihvaćen.Kako živjeti u zemlji koja samo produkuje negativnosti i ostati normalan. Na ovo pitanje ne znam odgovor.Želim da se svsijetu predstavimo sa lijepim stvarima,. kojih zaista ima, ali mi navalili da radimo sve ono što svijet ne može prihvatiti.