Lideri sedam političkih stranaka ni u Banjaluci nisu uspjeli dogovoriti promjene Ustava kako bi se uklonila diskriminacija prema građanima koji nisu pripadnici tri konstitutivna naroda, što je obaveza iz odluke Sudu u Strazburu u predmetu Sejdić-Finci.
Kada je u pitanju odluka Sejdić-Finci o načinu izbora člana Predsjedništva BiH, sada su na stolu dva prijedloga: onaj iz RS-a da se jedan član Predsjedništva bira na izborima, i drugi prijedlog koji su dogovorile četiri stranke iz FBiH o indirektnom izboru, kazao je predsjednik SDS-a
Mladen Bosić, koji je bio domaćin sastanka u petak.
„Kompromisno rješenje bi bilo da se prihvati stav i RS i Federacije, odnosno da se član Predsjedništva iz RS bira direktno, a član iz Federacije na posredan način, ali to ostaje otvoreno pitanje - tu nema dogovora, nema saglasnosti oko toga i ja se nadam da će u međusobnim kontaktima do 31. avgusta, kada je rok da se dođe do nekog prijedloga rješenja, ipak biti nađen izlaz iz ove situacije“, rekao je Bosić.
Protiv asimetričnog rješenja bila je jedino Stranka demokratska akcije.
„Mi se zalažemo za jedan način izbora - da li će biti direktni ili indirektni, ali u BiH da bude na isti način biran član Predsjedništva jer treba da ima isti i legitimitet i istu podršku. Nama je u cilju rješavanja ovoga drugoga zadatka - osiguranje etničkog legitimiteta - bliži indirektan izbor člana Predsjedništva“, kaže lider SDA
Sulejman Tihić.
Model koji su za izbor članova Doma naroda Parlamenta BiH iz Federaciju BiH dogovorila dva HDZ-a, Socijaldemokratska stranka BiH i Stranka za bolju budućnost, preme riječima lidera HDZ-a 1990
Bože Ljubića, trebao bi da na ravnopravan način predstavlja sve sredine, te tri konstitutivna naroda i ostale, što bi se trebalo saznati tek nakon popisa u BiH naredne godine.
„Onda će se automatski znati koliko ih živi u pojedinim županijama, dodijeliće se taj broj dionica. Prema tome, ja dolazim iz zapadne Hercegovine, ako se pokaže u popisu stanovništva da u zapadnoj Hercegovini živi 20 posto od ukupnog broja Hrvata u FBiH, zapadna Hercegovina će dobiti, uvjetno rečeno, 20 posto tih dionica u Domu naroda i na taj način mi ponovno vraćamo etnički legitimitet etničkom domu“, naveo je Ljubić.
Za SDA i Tihića nije prihvatljiv ni prijedlog načina izbora članova Doma naroda za Parlamenta BiH iz Federacije.
„Jer ona na kraju de fakto čine podjelu Federacije na dva dijela, odnosno države na tri dijela, jer bi se politički predstavnici Hrvata birali 90 posto iz Hercegovine, politički predstavnici Bošnjaka bi se birali iz ova tri kantona - Sarajevo, Tuzla, Zenica, tzv. fildžan države koju mu nismo htjeli prihvatiti ni u daleko težim vremenima“, istakao je Tihić.
Torovi i vrijednost glasa
Tihićeve ocjene o modelu izbora članova Doma naroda nisu tačne, kaže lider SDP-a BiH
Zlatko Lagumdžija.
„Ali ono što ovaj model podrazumijeva, to je da, kao što u građanskim domovima imamo princip jedan čovjek - jedan glas, u Domu naroda jedan pripadnik jednog naroda ima jedan glas u ime tog naroda - i da ne uzurpiraju to drugi“, kaže Lagumdžija.
Stranački lideri tokom sastanka u Banjaluci, 13. jul 2012.
Za lidera SNSD- a
Milorada Dodika model koji je dogovoren u Federacji oko Doma naroda je prihvatljiv.
„Zahvalan sam političkim faktorima iz Federacije što su mehanizmom ojačali samu poziciju i autentičnost srpskog nacionalnog izbora u samoj Federaciji, što ovaj model apsolutno podržava - ja sam zahvalan“, istakao je Dodik.
Povodom dogovora u Federaciji BiH oko ustavnih promjena se oglasilo i 19 nevladinih organizacija iz Sarajeva, Banje Luke, Tuzle i Mostara, koje su ocijenile da ovo predstavlja korak nazad u smislu implementacije standarda iz Europske konvencije o ljudskim pravima.
U praksi bi to značilo da stotinjak hiljada birača iz Zapadno-hercegovačkog kantona i Hercegovačko-neretvanskog kantona ima mogućnost da izabere dovoljno članova hrvatskog kluba u Domu naroda FBiH i da blokira donošenje odluka u BiH na isti način na koji to danas rade predstavnici Republike Srpske - zloupotrebljavajući mehanizam entitetskog glasanja, kaže se u saopštenju.
Damir Dajanović iz Omladinskog pokreta Revolt iz Tuzle, koji je jedan od potpisnika saopštenja, o razlozima zašto se nevladin sektor oglasio kaže:
„Ogroman problem je što se ovim sporazumom stranaka iz Federacije pokušava zatrijeti građanski identitet i što građani koji se ne osjećaju kao predstavnici jednog od tri konstitutivna naroda u BiH ovim praktično postaju građani drugog reda jer to znači da glas građana koji nisu iz tri nacionalna tora manje vrijedi nego glas građana koji jesu.“
Lideri sedam političkih stranaka u BiH uspjeli su jedino dogovorili način kako će se provoditi mehanizam koordinacije za pristupanje BiH Evropskoj uniji, i to za poglavlja 5 - javne nabavke, i poglavlje 27 - zaštite okoline.