Dostupni linkovi

Bezbjednost hrane: U praksi mnogo problema


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

Svjetski dan zdravlja, 7. april ove godine je posvećen bezbjednosti hrane i obilježava se pod sloganom „Od njive do trpeze – zdravstveno bezbjedna hrana”. Upravo je bezbjednost hrane sve češća tema u domaćoj javnosti, vjerovatno, prije svega zbog, čini se sve češćih informacija da se na tržištu nalaze neispravne namirnice.

Nebezbjedna hrana može sadržati razne zagadjivače i prouzrokovati više od dvije stotine bolesti – od dijareje do karcinoma – kaže se u Deklaraciji o ishrani UN. U Crnoj Gori, 2006. je usvojena Strategija zdravstvene bezbjednosti hrane, a u pripremi su i novi zakoni o hrani i vodi. Predsjednik skupštinskog Odbora za poljoprivredu, Predrag Sekulić kaže da je u oblasti zakonodavstva uradjeno mnogo, ali da u praksi ima dosta problema.

„Očito je da u praksi imamo mnogo više problema, ali rekao bih da, ukoliko neko želi da zloupotrijebi pitanje bezbjednosti i kvaliteta hrane, osim inspekcijskih organa, teško da mu bilo što može stati na put.“

Bezbjednost hrane je u Crnoj Gori sve značajnija tema koju su naglo aktuelizovale, čini se sve češće, vijesti o neispravnoj hrani na tržištu. Iz Instituta za javno zdravlje je saopšteno da je tokom 2014. u svim laboratorijama u zemlji ukupno analizirano 10 hiljada i 40 uzoraka namirnica od čega je neispravniih bilo više od 1.150, odnosno, 11 i po posto.

Prošle godine, inspekcija je u 133 pekare utvrdila više od 150 nepravilnost, ali i konstatovala da nijedna pekara nije radila u skladu sa propisima. Kao glavni problem, registrovani su loši zdravstveno-higijenski uslovi.

Tokom 2014. skoro 150 objekata brze hrane, pečenjara i plažnih barova su, zbog kršenja propisa o bezbjednosti hrane i zaštiti potrošača, na ime kazni, ukupno platili preko 46 hiljada eura, a u novembru i decembru, u 39 od 50 mesara u Podgorici, Cetinju i Tuzima, u mesnim proizvodima – ćevapima, pljeskavicama i kobasicama nadjen vinobran, konzervans čije je miješanje sa mesom strogo zabranjeno.

I ove godine, početkom februara, inspekcija je ustanovila da je 40 posto od skoro 1.300 uzoraka hrane iz objekata u za pripremanje i usluživanje neispravno.

Direktorka Centra za zaštitu potrošača, Olga Nikčević kaže da u vezi sa bezbjednošću hrane u Crnoj Gori ne može da kaže ništa dobro.

„Toga ima koliko hoćete – da se prodaju lomljene konzerve na akcijama. To je pravi otrov. Mi takve slučajeve odmah prijavljujemo uz odredjene sugestije. Na to se reaguje, ali tek kada se prijavi. Mislim da bi se moralo reagovati prije. Shvatam da je za to potrebno mnogo ljudi u inspekcijskim službama, ali se nešto mora učiniti na povećanju njihovog broja, a možda i promjenom tih ljudi. Ako jedan čovjek ostane na istom mjestu 20 godina, pitanje je kada se upoznaju, koliko su jedan drugom spremni da progledaju kroz prste.“

Predsjednik skupštinskog Odbora za poljoprivredu, Predrag Sekulić kaže da u narednom periodu predstoji jačanje inspekcijskih službi koje će doprinijeti većoj bezbjednosti hrane. Medjutim, uporedo sa tim i svaki pojedinac može nešto preduzeti da zaštiti sebe i porodicu.

Specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje, Zorica Djordjević zaključuje: „Koliko god da su slova na deklaracijama sitna, treba ih pažljivo pročitati. Važno je održavati higijenu i radnih površina i ruku. Namirnice termički obraditi na odgovarajuć način i vrlo je značajno da se bilo koji zdravstveni problem prijavi zdravstvenoj službi da bi se epidemiološkim sredstvima moglo doći na izvor.“

XS
SM
MD
LG