Umjesto o očekivanoj promjeni Ustava u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava, naredna će sjednica državnog parlamenta biti posvećenja smjeni ministra vanjskih poslova BiH
Zlatka Lagumdžije.
Mada stranke sa hrvatskim predznakom najavljuju da će u proceduru uputiti svoj prijedlog, jasno je da rokovi oko pronalaska kvalitetnog rješenja prihvatljivog za BiH, ali i EU padaju u vodu - tim prije što bi eventualna Lagumdžijina smjena značila najvjerovatnije i novu prekompoziciju vlasti. To će, vjeruju analitičari, značiti još nekoliko izgubljenih godina za BiH i institucije kojima upravlja šest ljudi.
Mada se očekivalo da prva sjednica Parlamenta BiH nakon godišnjih odmora bude posvećena onome što su lideri ranije dogovorili i postavili pred sebe kao obavezu i obećanje dato Briselu, ustavnim promjenama za provođenje presude Sejdić-Finci, to se neće dogoditi. Potvrdio je to nedavno i član Predsjedništva BiH iz RS
Nebojša Radmanović, što su kasnije manje-više priznali i ostali. Mada bi naredni sastanak trebao biti u organizaciji HDZ 1990, odnosno njenog predsjednika
Bože Ljubića, nije izvjesno kada će i hoće li ga biti. I kad bude, obaveze BiH prema EU biće pod razno.
„Slučaj Lagumdžija jasno je da je prva tačka, može biti i pod razno, meni je svejedno. Mi to moramo skinuti s dnevnog reda - i meni je sasvim logično da je kolega Dodik želio da o tome razgovaramo. I ja bih volio baš o tome da razgovaram. I dobro je da gospodin Ljubić sastavlja to društvo, tako da ćemo na neutralnom terenu raspraviti o tome i onda razgovarati o obavezama“, kaže
Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik SDP BiH.
Zahtjev za smjenu ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije koji bi se 6. septembra trebao naći pred zastupnicima državnog parlamenta pokazao je kako vladajućoj šestorci prijeti krah, a obavezama BiH još jedno odlaganje. Bilo je previše i očekivati da bh. političari ispoštuju bilo kakav rok, navodi analitičarka
Tanja Topić.
„Ukoliko se ispoštuju vremenski rokovi koji su postavljeni u Mapi puta, onda će to za mene lično biti jedno veliko iznenađenje ravno čudu“, navodi Topić.
Lagumdžijina smjena sa pozicije ministra vanjskih poslova dovela bi u pitanje i partnerstvo lidera. Iako je sve krenulo zbog navodnog antiustavnog djelovanja u slučaju glasanja za Rezoluciju o Siriji pri UN, prema onome što navodi predsjednik SDA
Sulejman Tihić, razlozi za Lagumdžijinu smjenu su mnogo dublji od pukog smjenjivanja ministra.
„Zbog pristajanja na globalni fiskalni okvir i zamrzavanje državnog budžeta na iznos koji nije dostatan za funkcionisanje institucija BiH; zbog pokušaja izbacivanja SDA iz vlasti na svim nivoima; zbog brutalnih napada na nezavisnost pravosudnoga sistema; zbog potpisivanja najsramnijeg sporazuma u povijesti naše zemlje sa dva HDZ-a i Strankom za bolju budućnost Fahrudina Radončića o provođenju presude u predmetu Sejdić-Finci“, nabrojao je Tihić.
Predsjednik RS i SNSD-a
Milorad Dodik tvrdi kako za smjenu Lagumdžije imaju potrebnu većinu. Dojučerašnji Lagumdžijin partner u istiskivanju SDA s vlasti na državnom nivou nema ništa protiv razloga zbog kojih smjenu žele i drugi.
„Mi iz svojih, neki drugi iz svojih razloga ćemo staviti to na dnevni red Parlamenta“, rekao je Dodik.
Neformalni raspad
Sve ovo govori u prilog tezi da je došao kraj vladavini šestorke koja od 2010. godine donosi odluke o svim važnim pitanjima u zemlji van institucija države. Od njihovih sastanaka ovisi sve - formiranje vlasti i sporazum o državnoj imovini i presuda u slučaju Sejdić i Finci. Kola su se počela lomiti na državnom budžetu među strankama u FBiH, i to na relaciji SDP - SDA. Stranke iz RS ovaj su sukob posmatrale sa strane, a kasnije i podržale smjene na nivou BiH. U prekompoziciju je tada ušao SBB sa
Fahrudinom Radončićem na čelu.
Zlatko Lagumdžija
Tako je šetorka postala ono što se danas zove 6+1. Ipak, sasvim je izvjesno da bi, nakon Lagumdžijine smjene, prekompozicija mogla biti sasvim nova, jer ova šestorka ionako ništa nije uradila ništa od suštinskih promjena, smatra Topić.
„Mislim da se u međuvremenu dogodio neformalni raspad te šestorke i da će, bez obzira da li će se dogoditi neka prekompozicija 6+1, za koju sve manje vjerujem, doći do nove rekonstrukcije, novog prekomponiranja i da ćemo imati potpuno novi Savjet ministara“, ocjenjuje Topić.
Da njegova smjena znači i povlačenje SDP uz odgovarajući broj ruku u državnom parlamentu, nagovijestio je i sam Lagumdžija.
„Ukoliko postoji kvalifikovana većina i entitetska većina za moju smjenu, ne treba se uopšte glasati, nikakav problem nije. SDP se povlači, ali moramo znati ko dolazi i na kom programu dolazi. Mi smo spremni da budemo ponovo u najvećem svom kapacitetu opozicija. Časno je biti opozicija“, naglasio je Lagumdžija.
Postojanje institucije šestorke nanijelo je mnogo štete građanima BiH jer je potpuno zamaglilo stvarne probleme, smatra novinarka magazina Start BiH
Rubina Čengić.
„Od podjele javnog novca, od imenovanja, od smjena u javnim preduzećima... Suština je problema da imamo neodgovorne političare koji su uspjeli da učine institucije vlasti potpuno beznačajnima. Kod nas se ništa više ne dogovara u parlamentu, vrlo malo toga se dogovara u vladi - sve stvari se završavaju na nekim sastancima“, navodi Čengić.
Instituciju šestorke su pompezno podržali i u EU pozivajući ih na sastanke i konsultacije, ignorišući pri tom državne institucije, koje su zahvaljujući ovoj praksi postale tek izvršioci onoga što se dogovori iza zatvorenih vrata od strane šest ljudi.
Možda bi raspad dojučerašnjih partnera i rezultirao radom institucija BiH. Ionako je suština pompeznih sastanaka bila vječiti načelni dogovor, koji je redovno promjenjiv, ovisno od trenutnog raspoloženja. Za sada buduća bh. vlast, po svemu sudeći, pred sobom, umjesto evropskog, ima matematički zadatak - koliko ruku ko u parlamentu može skupiti.