Bh. radnici napuštaju Sloveniju bez eura u džepu

Položaj bh. radnika, najveće grupe migrantskih zaposlenika iz tzv. trećih zemalja, koji rade u Sloveniji, vrlo je težak: potplaćene satnice, neplaćen prekovremeni rad, izuzetno loši uslovi stanovanja, a sada i masovna otpuštanja, te uopšte male mogućnosti za ostvarivanje osnovnih prava.

Zbog svega ovoga organizacija „Nevidljivi radnici svijeta" iz Slovenije, koja se bori za prava radnika, i nevladine organizacije „Geto" i „Oštra nula" iz Banjaluke, organizovale su u ovom gradu  protestnu šetnju kako bi ukazale na kršenja radničkih prava građana BiH zaposlenih u Sloveniji.

Nekada je odlazak na  rad u Sloveniju za radnike iz Bosne i Hercegovine značio bolji život. Danas radnike iz BiH,  koji uglavnom svoj san o boljem životu ostvaruju na građevinama širom Slovenije, često čeka samo rad bez plate i na kraju - neopravdani otkazi.

Prijedorčanin Milenko Jošić ističe da se slovenački poslodavci prema bh. radnicima često odnose kao prema robovima.

„Dva mjeseca smo mi radili. Pošto od firme imamo jedan obrok kad radimo i još jedan obrok, kao za večeru, i od firme krevet za spavanje - radili smo dva mjeseca za taj obrok. Zašto? Ne razumijem. Onda sam postavio pitanje: da li sam ja rob, šta sam ja ovdje“,priča Jošić.

Radnici iz BiH napuštaju Sloveniju bez eura u džepu, kažu Smail Duraković i Husein Keranović iz Cazina:

„Ma plata je bila nekad dvjesto, nekad tristo, kako kada, ali više puta ne da ništa.“
„Naprosto nije se moglo više izdržati. Trebaju pare i za kući nositi, i za gore preživljavati. A nije bilo.“

Zahtjevi radnika

Podršku protestima obespravljenih radnika iz BiH pružile su i njihove kolege iz Slovenije, koje smatraju da je odgovornost države Slovenije u tome što je uspostavila režim radnih migracija koji poslodavcima omogućava ucjenjivanje radnika iz trećih zemalja.

„Mi smo stigli da pružimo podršku kako bi i radnici iz BiH bez stalnog prebivališta dobili ista prava kao i slovenački radnici“, kaže Jože Romnih, radnik iza Velenja.

Radnik treba raditi kod istog poslodavca minimalno dvije godine da bi dobio radnu dozvolu koja mu omogućava da mijenja poslodavca, ali i nakon dobijanja osobne radne dozvole, kada izgubi posao, izgubi i pravo na boravak.

Andrej Krunik iz organizacije „Nevidljivi radnici svijeta“, koji je u slovenačkom konzulatu u Banjaluci predao zahtjeve bh. radnika, o njima kaže:

„Jedan od zahtjeva je da se odmah promijeni zakonodavstvo, tako da radnici ne bi više bili zavisni od poslodavca. Drugi je da se radnici odmah uključe u sistem socijalne države, jer oni to uplaćuju. Zahtjevamo i da država preuzme to što radnici traže od poslodavca, da ta dugovanja preuzme država, jer je država sa svojim zakonodavstvom odgovorna.“

Odgovornost za trenutni položaj bh. radnika u Sloveniji ima i država BiH koja je sa Slovenijom potpisala Sporazum o socijalnoj bezbjednosti, po kojem radnik državljanin  BiH treba imati stalni boravak i osobnu radnu dozvolu, da bi mogao dobiti naknadu za nezaposlenost.

Radnici su dobili obećanja u slovenačkom konzulatu u Banjaluci da će Slovenija promijeniti zakon o radu i zapošljavanju stranaca, a prema riječima Andreja Krunika, krajnji rok je sredina marta.