Narodna skupština RS razmatraće u utorak Nacrt zakona o zaduživanju, dugu i garancijama i Prijedlog politike zaduživanja u tom entitetu.
Ukoliko bi se ostvarile ideje iz 'Politike zaduživanja', RS bi uduplala svoj dosadašnji dug sa četiri na gotovo osam milijardi maraka. Bio je to povod da se iz redova opozicije zatraži rekonstrukcija, pa i smjena Vlade RS.
„Prijedlog politike zaduživanja“ dokument je u kojem su iskazane potrebe RS za kreditima u svim oblastima: samo entitetskim Željeznicama potreban je kredit od 330 miliona maraka, a za izgradnju autoputeva Banjaluka-Doboj i Doboj-Vukosavlje kreditna sredstva iznosila bi 1,4 milijarde maraka.
Propalo preduzeće „Sky Srpska“ bi nabavilo dva aviona u vrijednosti 77 miliona. Za potrebe projekata u zdravstvu trebalo bi 136 miliona, a za investicije u RITE Ugljevik i Gacko -190 miliona maraka.
Ministar finansija RS
Zoran Tegeltija umiruje javnost objašnjavajući da je tek riječ o iskazanim potrebama, čija je visina fantastičnih tri milijarde i šesto miliona maraka.
„Smatramo da će Politika zaduživanja, odnosno prioriteti koje smo definisali u 'Politici zaduživanja' i smjernice biti osnov za dalje zaduživanje RS po procedurama kako su i do sada išle“, kaže Tegeltija.
Tegeltija je podsjetio da svako zaduživanje potvrđuje parlament, koji je - na što ministar nije podsjetio, do sada potvrdio 99 posto vladinih odluka.
Dragan Čavić
Predstavnik opozicije, lider Demokratske partije
Dragan Čavić napominje da na zasjedanju parlamenta 'Politici zaduživanja' predstoje dva značajna nacrta zakona koja otvaraju prostor za nekontrolisano zaduživanje:
„To su zakon o budžetskom sistemu i zakon o zaduženjima, dugovima i garancijama. Naime, ova dva zakona, ukoliko se usvoje u ovoj formi, omogućavaju da se ubuduće zaduženja lokalnih zajednica i Republike ostvaruju na novim formama, prije svega za pokriće tekućih deficita na jedan volšeban način, gdje se dozvoljava kratkoročno zaduženje, ali i transforamcija kratkoročnog u dugoročno zaduženje, što je do sada bilo striktno zabranjeno. Dalje, ovim zakonima se uvodi mnogo liberalniji pristup izdavanju granaciju i sa većim iznosom rezervisanih sredstava u odnosu na projektovane budžete, što samo po sebi otvara mogućnost da se garancije lako pretvore u redovan dug“, tvrdi Čavić.
Privrednici za, sindikat skeptičan
Zakonskim rješenjima ukida se i limit kojim je godišnji nivo rata kredita, skupa sa anuitetima, smio da iznosi do 18 posto izvornih prihoda budžeta u tekućoj godini. Sada se on, objašnjava Čavić, veže za nivo procijenjenog bruto domaćeg proizvoda.
„Vlada pošto ne može više da isplati penzije, invalidnine i plate sada diže kredit da bi to odgodila za nekoliko godina“, ocjenjuje Aleksa Milojević.
Još jedna novina su vladine garancije za zaduženja privatnih firmi. Možda je upravo to razlog što su se privrednici na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta RS složili sa ponuđenim zakonskim rješenjima, tek uz neuvjerljive napomene da će Nacrt proći javnu raspravu, a da će se 'Politika zaduživanja' doraditi.
Sindikat je nešto skeptičniji prema zaduživanju Republike Srpske, a iz njegovih redova postavljaju pitanje kako će se to odraziti na nezaposlenost i ko će vraćati kredite.
Dok predstavnici privrednika i radnika relativno mirno gledaju finansijsko urušavanje Republike Srpske, jedino opozicija pokušava alarmirati javnost.
Član Ekonomsko-socijalnog savjeta Srpske demokratske stranke
Zoran Latinović podsjeća da ukupni dug RS prelazi četiri milijarde maraka i da je dostigao 48 posto bruto domaćeg proizvoda.
„Očekujemo od predsjednika Republike i predsjednika SNSD-a da konačno sabere sva ova stanja i da preduzme mjere i na osnovu obavljenih razgovora sa ministrima u smislu moguće rekonstrukcije ili izbora nove vlade“, kaže Latinović.
„Ova vlada je očito udarila u zid vlastite nemoći - i pošto ne može više da isplati penzije, invalidnine i plate sada diže kredit da bi to odgodila za nekoliko godina. A za dvije godine biće još gore - tada ćemo potpuno propasti“, ocjenjuje direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini
Aleksa Milojević.
„Na taj način je potpuno jasno da se u perspektivi vlast oslanja da u periodu u kome ona vlada i dalje nastavi sa zaduženjima iz samo jednog razloga: zna da ih ono neće vraćati“, zaljučuje Dragan Čavić.