Nedjelja, 26. maj/svibanj 2013, 08:35 CET

Crna Gora

Če Gevara na Lovćenu: Odgovor na stanje duha na Balkanu

Pejzaži u kojima će odvijati Art orijentacija, foto: http://camp-che.me
Pejzaži u kojima će odvijati Art orijentacija, foto: http://camp-che.me
Veličina slova - +
Prve nedjelje septembra obronci planine Lovćen biće mjesto za gerilu. Multimedijalni projekat „Kamp Ernesto Če Gevara“  8. i 9. septembra okupiće oko 200 umjetnika iz čitavog regiona  i Evrope, koji pokušavaju da nađu odgovore na krizu duha, sveprisutni komformizam i konzumerizam.

Ustrojstvo u kampu je vojno-gerlisko, predviđena je moralno-politička obuka, a od učesnika se traži aktivno učešće i disciplina.

Ideju staru nekoliko godina, inspirisanu revilucionarom Če Gevarom, simbolom otpora, crnogorski reditelj Slobodan Milatović pretočio je u međunarodni, multimedijalni, ambijetalni projekat koji će se destiti na padinama Lovćena i okupiti značajne umjetnike, filozofe, teoretičare iz regiona.

Pobuna protiv komformizma i trivijalnosti. Otpor ideologiji beznačajnosti, okvir je kojim će se baviti učesnici kampa, a Če je samo povod, kaže Milatović za RSE:

"Pokušali smo da preispitamo neke stvari koje se danas dešavaju u svijetu, neki ideološki vakuum koji je tu prisutan već od kraja prošlog vijeka. Možda je to samo neka slamka spasa u liku Če Gevare. I on je bio povod."

Za koproducenta projekta, direktora međunarodnog festivala Ex ponto Damira Domitrovića, kamp pokušava da pruži odgovore na u regionu i šire u Evropi, aktuelni socijalni momenat i, kako ocjenjuje, prisutnu ne samo ekonomsku, već i krizu duha.

"Ja mislim da je Evropu zahvatila prije svega neka vrsta duhovne krize, ne toliko ekonomske, iako se ona naravno lakše vidi, opipljivija je. Če  Gevara je neka vrsta odgovora na to, umjetnički odgovor na stanje duha koje je trenutno prisutno na Balkanu i u širem evropskom kontekstu", kaže Domitrović.

Nije to pokušaj militarizacije i zatvaranja, već naprotiv, otvaranje i traženje nekih novih vrijednosti, ističe Domitrović:

"Če Gevara je u stvari samo simbol nekog otvaranja i udruživanja i traženja tih kritičnih momenata koji se pojavljuju u umjetnosti, kulturi uopšte, da ne govorim u politici i ekonomiji. To je i pokušaj da se, prije svega za mlađu generaciju, otvore neke mogućnosti. Treba im pokazati da je vrijeme da se razmišlja i duhom a ne samo novcem."

Interaktivnost

Branislav LečićBranislav Lečić
x
Branislav Lečić
Branislav Lečić
Kamp je smješten na južnim padinama Lovćena, na nadmorskoj visini od oko 1200 metara.

Organizovan je po vojnim pravilima, sa šatorima, sanitetom, poljskom kuhinjom. Vojno je i ustrojstvo, sa štabom kojim simbolički kommanduje beogradski glumac Branislav Lečić.

Za reditelja i autora projekta posebno važan dio je moralno-politička obuka u formi diskusija, govora, predavanja, čiji su učesnici značajni filozofi, teolozi, književnici, novinari, teoretičari regiona.

"Ljudi iz regiona, Evrope, značajni umjetnici i teoretičari, dramski pisci, filosofi, imaće svoja predavanja, svoje diskusije u koje će se normalno uključivati svi učesnici. To su neke teme koje su onako okvirno date. To je recimo pitanje odnosa ljevice i desnice. Da li ljevica uopšte postoji? Tu je i jedna sjajna ideja o privatnoj revoluciji, zatim otpor komformizmu koji je jedna od ključnih stvari koje će se tretirati u ovom dijelu programa", kaže Slobodan Milatović.

Kamp je interaktivan i značjano mjesto zauzima publika koja se regrutuje preko interneta. Zbog velikog interesovanja rok za prijavljivanje je produžen za desetak dana, kaže Milatović:

"Ima dosta žena, što me isto malo začudilo, imamo ljude različitih generacija, ima mladih koje je ta priča 'zapalila', pa sve do ljudi koji su u nekim poznim godinama. Interesovanje je baš veliko."

Sastavni dio kampa je i art orjentacija, u okviru koje će onlajn „regrutacijom“ odabrani umjetnici stvarati u široj okolini kampa, a ostali učesnici, uz pomoć mapa, pokušavati da pronađu postavljene i sakrivene umjetničke radove.

Među učesnicima pvog međunarodnog ambijentalnog projekta u regionu su makedonski dramski pisac Jordan Plevnes, hrvatski teolog i novinar Drago Pilsel, sarajevski reditelj Dino Mustafić, slovenački publicista Simon Kardum.
Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: Petar Antunovic
17.08.2012 10:42
E pa tako je to kad covjek jos uvijek nije savrsen i - boji se. Prvo je Kant "ubio" boga, uhvativsi dobro nabacenu loptu tzv. kartezijanskih filozofa (poteklih od Dekarta), Spinoze i francuskih prosvjetitelja, a nista nije pomoglo Sartrovo upozorenje 100 godina kasnije da smo sada osudjeni da zivimo u slobodi. I sad imamo to sto imamo: naglaseni materijalizam, bez naznake neke nove rastuce ideologije, bez naznake da cemo uskoro imati cime zabaviti i duh. Ima ideja, nije da nema. Pomenucu samo savremenog filozofa E. Levinasa litvanskog Jevreja koji nudi novo, osvjezeno i uzbudljivo shvatanje morala. To bi mogao biti pocetak? Ali nije ni bas tako jednostavno. Kako bi se odrzali na ovoj mucenoj Planeti ako bi svaki prema Levinasu vise vodio racuna o drugom nego o sebi? Bilo bi nas ubrzo 15 milijardi, a vec danas dio zivi 100 godina, jer dio umire sa par mjeseci. Neka se raja zabavlja na Lovceno pod budnim okom Lecicevih borilackih vjestina, ali sumnjam da cemo biti ista pametniji po pitanju osnovne dileme.

Ime: Miroslav Đukić Grad: Havana pod Lovćenom
17.08.2012 08:47
Umetnici nisu mogli da se dosete niti jednog domaćeg heroja, buntovnika, revolucionara ili komuniste, pa su morali da pozajme Čea. Ako, neka, možda će Bolivija, Kuba ili Argentina sada, kao revanš, napraviti perfomans o nekom od ovih junaka: popu Milu Jovoviću, serdaru Jolu Piletiću, Peku Pavloviću, Leksu Saičiću, Janku Vukotiću, dr. Vukašinu Markoviću, Savi Kovačeviću, Krstu Popoviću...? Da mi napravimo i guslarsku pesmu o Če Gevari?