Piše: Liz Fuller Priredila: Biljana Jovićević
Pred očima ruske javnosti otkrivena je, pa potom isto tako javno i zataškana, priča o 17-godišnjakinji, prisiljenoj da se uda za znatno strarijeg već oženjenog čovjeka, čečenskog policajaca. Time je zapravo samo javno objelodanjena sve češća praksa u toj sjevernokavkaskoj republici, u kojoj je po zakonu poligamija zabranjena, ali se se u praksi provodi sve uz blagoslov Ramzana Kadirova.
Čak kažu da su one koje postanu “druge žene” srećnice u odnosu na one koje policija samo otme, siluje i potom ubije.
Ruski mediji objavili su nedavno skandaloznu priču o srednjoškolki u Čečeniji, po svemu sudeći prisiljenoj da se uda za čovjeka tri puta starijeg od nje, što je skrenulo pažanju na sve učestaliju praksu sklapanja brakova u ovoj sjevernoj ruskoj republici na Kavkazu.
Prvi izvještaj o tome da je Nazhud Gučigov, šef policije jugoistočnog čečenskog distrikta Noazhai Jurt, više puta prijetio podrodici „Khede G“ da pristane na brak sa njim kad napuni 17 godina, 1.maja, 2015, pojavio se na websiteu Kavkazcentra, pobunjenika Sjevernog Kavkaza.
Sljedećeg dana, ruska novinarka koja se bavi istraživačkim radom Jelena Milašina objavila je tekst u listu „Novaja Gazeta“, u kojem je navela da su mještani Khedinog rodnog sela Bajtarki tražili od nje da objelodani njen slučaj, nakon što su njeni školski drugovi, u ime nesrećne djevojke, pisali molbu prvom čovjeku Republike Čečenije, Ramzanu Kadirovom, a odgovor nikad nisu dobili.
Milašina je u istom tekstu navela i da je telefonom razgovarala sa Gučigovim, čije godine u medijima variraju između 46 i 57. Ona ga je citirala kako je ustvrdio da nikad nije čuo za Khedu, da je svjestan zabrane za sklapanje brakova sa maloljetnicama, koju je baš čečenski lider Kadirov uveo 2012, i da je on srećno oženjen već godinama, te da nema namjeru da uzima drugu ženu.
U sljedećem. pak. članku na tu temu Milišina, koja je u međuvremenu napustila Čečeniju, ustvrdila je da je Gučigov ranije tražio da oženi jednu mnogo mlađu ženu iz Nozhai Jurta, ali da su ga njeni roditelji onemogućili jer su je negdje poslali.
Kada je priča objelodanjena čečenski zvaničnici su prvobitno odbacivali da je uopšte bilo riječi o braku između Gučigova i Khede, a potom su odbili i tvrdnje da je njena porodica pod pritiskom. Sam Kadirov je, pak, saopštio, da je u svjetlu medijskih napisa o ovom slučaju, poslao zavničnike u Bajtarki da rasčiste situaciju.
A rasčistilo se ovako: objavljeno je da su Kheda, njena majka i njen djed po ocu, dali pristanak na planirani brak, koji je sklopljen u Groznom 16. maja.
Sam Kadirov potom nije komentarisao činjenicu da je Gučigov, prema njegovom sopstvenom priznanju, već oženjen, a po zakonu koji je on potpisao brak sa maloljetnicama je zabranjen. U komentaru nakon ovog, pak, čečenski lider je pokušao da umanji značaj razlike u godinama, citirajući slavne stihove pjesnika Aleksandra Puškina iz „Jevgenija Onjegina“ da su "sve godine podložne ljubavi“.
Ovakav razvoj situcije i kontradiktorni izvještaji o situaciji u kojoj se nalazi srednjoškolka Kheda, bili su razlog za intervenciju ruskog ombudsmana za ljudska prava Ele Pamfilove, koja je uputila zahtjev Ramzanu Kadirovom da ne odobri brak.
Šef Vijeća za ljudska prava, kancelarije ruskog predsjednika, Mihail Fedotov, preporučio je da vrhovno državno tužilaštvo treba da provjeri izvještaje da visoki policijski zvaničnik pokušava da na silu da uzme maloljetnu djevojku kao drugu ženu. (Prema ruskim zakonima, za sklapanje braka minimalna starost je 18 godina.)
A onda je 12. maja, ruski LifeNews objavio intervju sa Khedom G.
U tom je intervju Kheda je, uz obilatu podršku svoje tetke, rekla da je svojevoljno pristala da se uda za Gučigova, kojeg je opisala kao „dobrog čovjeka... hrabrog i pouzdanog“. Takođe je rekla da se upoznala sa njim u proteklih godinu dana. Niti je Kheda, niti je iko iz njene porodice razjasnio Gučigov aktuelni bračni status.
Kako se sve pravda disbalansom polova
Poligamija je nelegalna u Rusiji, iako je dozvoljena prema islamskom pravu, uz uslov da i prva žena i svaka buduća mlada pristane na takav brak, a njihov suprug ih tretira ravnopravno.
Ramzan Kadirov je 2006, tada zamjenik čečenskog premijera, tvrdio da je poligamija neophodna u Čečeniji da bi se ispravio disbalans među polovima u zemlji, nastao zbog ratova 1994.-1996. i 1999.-2000.
Tri godine kasnije Kadirov je ponovio nešto slično u jednom intervjuu, rekavši da „naši običaji i religija dozvoljavaju poligamiju... iako nema zakona, ali ja kažem svakome: ko god to želi i može da priušti treba da uzme drugu ženu."
Nepotvrđene glasine govore da, uz majku svoje osmoro djece, i sam Kadirov ima drugu ženu, bivšu pobjednicu čečenskog izbora za miss.
Bez obzira da li je Kheda zaista pristala po slobodnoj želji da se uda za Gučigova ili ne, njen slučaj ni po čemu nije jedinstven, tvrde stručnjaci za Kavkaz.
Ekatarinu Sokirjanskaju, koja je na čelu Međunarodne krizne grupe stacionirane u Moskvi, citirala je agencija Regnum, i ona kaže da uz Kardirovu podršku čečenski policajci i bezbjednjaci u sve većem broju uzimaju mlade djevojke kao druge žene. Ona, međutim, nije citirala nikakve statističke podatke koji bi podržali ovu hipotezu, a sumnja se da tako nešto upošte i ne postoji.
No, Sokirjanskaja navodi da žene koje pristaju na ulogu "druge supruge" to čine djelimično i zbog toga što im polni disbalans umanjuje šanse za udaju, a dijelom zbog toga što im budući supružnici mogu ponuditi „novac i visoki socijalni status“.
Sokirjanskaja nije pomenula činjenicu da je policijski i personal službi bezbjednosti, zahvaljujući lojalnosti Kardirovu, u poziciji da bez kazne prijete i pritiskaju porodice djevojaka, baš kao što je pomenuti slučaj sa Nazhudom Gučigovim, za kojeg se kaže da je prijetio i vršio pritisak na porodicu maloljetne Khede.
Neki drugi tamošnji analitičari, pak, navode da su djevojke kojima se pruži šansa da postanu „druge žene" srećnice.
Druge, pak, koje imaju „manje sreće“ jednostavno bivaju otete, silovane, a onda napuštene, čak ih i ubijaju upravo pripadnici policije i službi bezbjednosti, sigurni da neće morati da odgovaraju za te zločine.
