Od devedesetih godina prošlog vijeka na prostoru BiH koji se danas zove Republika Srpska sasvim je normalno isticanje simbola četničkog pokreta. Ista situacija je i danas. Političari u RS smatraju da takvim manifestacijama ne treba pridavati veliki značaj, te ostaju uzdržani i kada je u pitanju donošenje zakona na državnom nivou kojim bi bilo zabranjeno djelovanje profašističkih i ekstremističkih organizacija.
Od seoskih zborova do mitinga - poput onih organizovanih u znak podrške haškom optuženiku
Ratku Mladiću - isticanje simbola četničkog pokreta redovna je pojava.
Posljednja demonstracija podrške
Draži Mihailoviću i idejama koje je zastupao desila se nedavno u Prijedoru. Oko dvije stotine članova četničkog pokreta u crnim vojnim uniformama i sa kokardama na šajkačama promarširalo je centrom grada i potom okupljanje završilo u zgradi pozorišta.
Iako skup nije bio najavljen, policija ga nije spriječila, niti se od ove javne manifestacije ogradio iko od lokalnih ili entitetskih vlasti.
Funkcioner Partije demokratskog progresa
Zoran Đerić ističe da bi ovakvi skupovi morali biti na vrijeme prijavljeni i odobreni od entitetskog Ministarstva unutrašnjih poslova.
Ćirkin: Ovo uznemiravanje od strane tih fašističkih falangi, to da niko od vlasti ne reaguje, to je za sve nas ovdje – ja govorim kao čovjek, kao građanin Prijedora - to za nas sve je kao perperuum mobile. Nije moguće!
„Takvi i slični skupovi, bez obzira ko ih održava, trebaju da budu na vrijeme prijavljeni i odobreni od strane pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova“, kazao je Đerić.
Poslanik SDP-a BiH u Narodnoj skupštini RS iz Prijedora,
Behzad Čirkin, kaže da je održavanje ove manifetacije izazvalo šok kod velikog broja povratnika u ovaj grad.
„Ovo uznemiravanje od strane tih fašističkih falangi koje su poražene od saveznika krajem Drugog svjetskog rata, to da niko od vlasti, niko iz javnosti ne reaguje, to je za sve nas ovdje – ja govorim kao čovjek, kao građanin Prijedora - to za nas sve je kao perperuum mobile. Nije moguće!“ kazao je Čirkin.
Potpredsjednik SDS-a
Nenad Stevandić smatra da se četnički pokret u RS ne može smatrati profašističkom oganizacijom.
„Drugo, ja mislim da je to sve na nivou folklornog tipa jer u zadnjem ratu, četnici suštinski nisu postojali osim kao asocijacija na Drugi svjetski rat, tako da ja mislim da je to u principu sve stvar folklora i da je stvar emocije kako ko taj folklor doživljava. Čak sam siguran da možda i postoji Srbin kome to više smeta nego Bošnjaku itd. Mislim da je to u domenu folklora“, rekao je Stevandić.
Savez antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata u BiH 2007. godine pozvao je međunarodnu zajednicu, a u prvom redu Savjet Evrope, da se oštro suprotstave pojavama oživljavanja četničkog pokreta u BiH, te da u svjetlu nastojanja Bosne i Hercegovine da se pridruži evropskim integracijama, država odmah zabrani postojanje i djelovanje fašističkih i profašističkih organizacija, ideologija i njihovih simbola.
Ova inicijativa na prijedlog zastupnika SDP BiH u vidu prijedloga Zakona o zabrani djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacija u BiH, prošle godine nije dobila potrebnu podršku u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, jer su se njegovom usvajanju usprotivili zastupnici iz Republike Srpske.
Predsjednik Narodne skupštine RS i potpredsjednik SNSD-a
Igor Radojičić kaže da je ovo posljedica neslaganja političara u BiH oko bliže i dalje istorije.
„Jedni smatraju nešto neprihvatljivim, drugi smatraju normalnim. Dok se god ne raščisti na neki način ta vrsta odnosa prema istoriji, a to vjerovatno neće ići lako, onda neće ni zakoni. Zakon je posljedica političkog stava. Ako politički stav ne postoji, da nešto treba da je izvan zakona, onda ni zakona nema. Čini mi se da u Bosni i Hercegovini nema saglasnosti o tim istorijskim događajima i o raznim pokretima koji se mogu smatrati ekstremnim i koje bi onda trebalo urediti da su zakonom stavljeni van snage ili da se ne mogu registrovati ili nešto treće“, kaže on.
Zabrana za budućnost
Protiv zakonske zabrane djelovanja profašističkih i ekstremističkih organizacija je i Stevandić koji kaže da prvo treba sistematizovati šta je folklor, a šta su pokreti koji bi mogli ugroziti bezbjednost građana u BiH.
„Morali bismo prije svega da uradimo taj dio posla, a ako reagujemo samo na ove folklorne manifestacije, mislim da se samo vrtimo u krug“, smatra Stevandić.
U situaciji kada su u Bosni i Hercegovini odnosi veoma poremećeni, nije vrijeme da se donose zakoni kojima bi se zabranjivalo djelovanje profašističkih ili sličnih organizacija, smatra Zoran Đerić.
„Mislim da Bosna i Hercegovina u ovom trenutku ima puno prečih i puno važnijih stvari kojima se treba da bavi, nego da se bavimo tim. Kada budemo napravili uređenu državu, društvo, kad formiramo vlast na nivou Bosne i Hercegovine i kad stabilizujemo ekonomske i socijalne prilike, onda će sigurno na red da dođu i takve stvari“, kazao je Đerić.
I dok se dogovor o ovom pitanju u BiH ni ne nazire, Javno tužilaštvo Srbije zatražilo je još u septembru 2009. zabranu ekstremnih desničarskih organizacija, poput Nacionalnog stroja i Obraza, smatrajući da su ove i slične organizacije povređivale Ustavom zagarantovana ljudska prava.
Ustavni sud Srbije, postupajući po prijedlogu Državnog tužilaštva, zabranio je 2. juna ove godine rad neonacističkoj organizaciji Nacionalni stroj.
Prema Radojičićevom mišljenju, način na koji je postupio Ustavni sud Srbije je dosta klizak teren.
„Ukoliko je neka organizacija na margini, kao krajnja desna, recimo, ili ekstremno lijeva, jer i ekstremno lijeve mogu biti sklone terorizmu, to je vrlo klizak teren za odlučivanje da li je neko manje ili više prekoračio zakon. Znači, vrlo teška odluka, čak i za Sud“, procjenjuje on.
Za Behzada Ćirkina donošenje zakona kojim bi se zabranilo djelovanje ekstremnih organizacija je neophodno za budući mir na ovim prostorima.
„Dok postoje političke opcije koje podržavaju tako nešto – a i šutnja je znak podržavanja - sigurnog mira i budućnosti na ovim prostorima neće biti. Ne može biti“, istakao je Ćirkin.