Dostupni linkovi

Uništavanje zelenog blaga BiH: Čovjek najveći neprijatelj šuma


Nacionalni park Sutjeska
Nacionalni park Sutjeska

Bosna i Hercegovina je na začelju evropskih zemalja kada je u pitanju zaštita šumskog bogatstva. Iako je BiH četvrta zemlja u Evropi sa 45 posto teritorije pokrivene šumom, čovjek svojim neodgovornošću izaziva šumske požare, vrši nelegalnu sječu i krađu. A zbog nepostojanja zakona o šumama BiH,u ovoj oblasti vlada haos, što predstavlja ozbiljnu prijetnju za budućnost jednog od najznačajnijeg prirodnog resursa kojeg BiH ima.

“Uništene su šume… ne možemo više govoriti o uništavanju, one su već uništene. Ja sam dosta na terenu i mogu reći da na pojedinim područjima više ni trava ne raste, a ne šuma. Znači, šuma nestaje” , ovako je odgovorio dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirza Dautbašić na pitanje o stanju šuma u BiH.

Oko milion kubnih metara četinarske šume u BiH ugroženo je potkornjacima. Sve je veći procent stabala koja se suše, jer nisu uspjela preživjeti sušne periode, a stotine hektara kvalitetne šume progutali su šumski požari. Refik Hodžić, direktor Javnog preduzeća Šume Tuzlanskog kantona kaže:

“Priroda radi svoje, ispostavlja svoju fakturu. I ove posljednje poplave i klizišta su jednim dijelom posljedica toga. Moram pomenuti požare 2012. godine, koji su se dešavali na prostoru BiH. Opožarena površina je bila ogromna. Procjenjuje se da je u požarima izgubljeno više od 100.000 hektara šume i šumskih površina. Zbog takvog stanja, gdje je prepušteno da šuma potpuno izgori, jer se nije adekvatno gasilo, doprinijelo je da nastanu velike štete, a posljedice su ogromne. Trenutno imamo u Federaciji BiH sušenje šuma, odnosno imamo najezdu raznih štetnika, mislim na insekte i gljivična oboljenja koja utiču na odumiranje stabala”, kažeRefik Hodžić, direktor Javnog preduzeća Šume Tuzlanskog kantona.

Najveći neprijatelj šume je sam čovjek, koji svojom neodgovornošću izaziva šumske požare, vrši nelegalnu sječu i više od toga, jer se u BiH loše upravlja šumskim gazdinstvima. Za takvo stanje odgovorna je politika, kaže dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirza Dautbašić.

“Političke elite su ostvarile svoj cilj, isisale su novac iz šuma, u šume nisu ništa vratile. Zato imamo situaciju kakva je danas, a na koju smo upozoravali posljednjih deset godina. Priroda vraća udarac. Imali smo požare prije dvije godine, prošle godinu sušu i sad imamo kalamitet insekata”, kaže Dautbašić.

Konkretnih odgovora na navedene probleme nema. Nadležne federalne institucije se ne oglašavaju. Ova oblast, barem u Federaciji, nije uređena zakonom, već uredbama. Zato u ovoj oblasti vlada haos. Ahmet Lojo iz Udruženja šumarskih inžinjera objašnjava:

“Šumari čine ono što mogu. Oni pokušavaju stići da posjeku sva oboljela stabla, ali očigledno gube bitku. A zašto ne mogu stići da to urade, razlozi su mnogobrojni. Generalno loše stanje i organizacija šumarske privrede u svakom segmentu je glavni krivac zbog ovakvog stanja. Zakona nema. Čitav sektor je birokratiziran, imamo mnogo uredbi, procedura”, kaže Lojo.

Nelegalna sječa šuma postoji u oba entiteta. Problem sječe naročito je izražen u FBiH, gdje zakon o šumama ne postoji. Bez zakona omogućen je kriminal, koji je uzeo toliko maha da je regulisanje ove djelatnosti postalo nezamislivo.

“Prvo, imamo pojavu ilegalne sječe, koji se ovim povećava. Poprima oblike organizovanog kriminala. Čuvarska služba u čijim redovima je nagomilano mnogo radnika, sa sumnjivim diplomama. Pa čak i ljudi koji su bili osuđeni za privredni kriminal danas su čuvari šuma. Glavni problemi, koji su postojali i ranije, a odnose se na lošu organizaciju šumarske privrede sui dalje prisutni. Novim federalnim Zakonom o vodama omogućeno je ljudima koji nisu šumarske struke da propisuju šta treba da se radi u područjima tzv. širim vodozaštitnim zonama i tako zabranjuju sanitarne sječe. Zato imate apsurdnu situaciju da u jednom preduzeću šumarstva, šumarski inspektor nalaže sanitarnu sječu stabala, a s druge strane vodni inspektor to zabranjuje i prijeti novčanim sankcijama. Šta drugo da kažem nego da smo zemlja apsurda”, kaže Lojo

WWF – svjetska organizacija za zaštitu prirode radila je projekat certificiranja šuma u Tuzlanskom kantonu. To podrazumijeva sve aspekte upravljanja šumom, od donošenja zakona do operacija na terenu. Problema ima puno, a čini se da je korupcija u ovoj oblasti uzela maha. Stella Šatalić iz ove nevladine organizacije kaže:

“Indeks korumpiranosti je najviši u ovom dijelu Evrope i vjerovatno zemlje koje trguju sa BiH vide to kao problem. Znači visok je nivo korumpiranosti i visoko udio nelegalno posječenih stabala. Tu bi BIH u evropskim razmjerama bila među prvih pet zemalja”, kaže Šatalić.

Problem epidemioloških zaraza nipošto se ne bi smio zanemariti. No, problem koji je već odavno zanemaren ozbiljniji je od zdravstvenog stanja šuma. Ako se nastavi ovim tempom, BiH , koja je čak 43 posto pokrivena šumom, može ostati bez osnovnog resursa za razvoj zemlje.

XS
SM
MD
LG