Stepen tolerancije u Crnoj Gori je povećan, ali do poželjnog nivoa prihvatanja različitosti nacionalnog, vjerskog, seksualnog karaktera i još uvijek joj predstoji dug put jer je o visokom stepenu društvene tolerancije teško govoriti u sredini u kojoj je diskriminisana polovina populacije, odnosno, žene i to bez obzira na nacionalnu, vjersku i seksualnu pripadnost.
Iako je još daleko od tolerantnog društva, Crna Gora je napravila značajan napredak u prihvatanju različitosti, a najbolji dokaz je nedavno održana Parada ponosa, koja je prošla bez incidenata.
Stoji činjenica da je povorka bila obezbijeđena jakim policijskim snagama, ali tačno je i da to prethodnih godina nije bila prepreka za one koji su željeli da uvredama ili čak i fizički ugroze pripadnike LGBT populacije.
Međutim, indikativno je da u Crnoj Gori u takozvane ranjive grupe spada grupacija koja se ne može svrstati u dijelove populacije koji pripadaju manjinama, bilo nacionalnim, seksualnim ili nekim drugim, a to su - žene.
Naročito je poražavajuće kada se priča o društvenom položaju žena smješta u kontekst tolerancije. Žene ne bi smjele biti predment tolerancije, već ravnopravna bića sa svim pripadajućim pravima.
To, u Crnoj Gori, uprkos mitskom uzdizanju žene, majke i sestre, nije tako. Riječ je o raskoraku između zakona i stvarnog života.
"Gledano kroz zakone koje Crna Gora ima, reklo bi se da imamo dosta dobre osnove da taj odnos bude korektan i zadovoljavajući, ali sve do trenutka kada govorimo o implementaciji raspoloživih zakona", navodi Aida Perović Ivanović, psihološkinja i aktivistkinja za ženska prava.
"U tom smislu mislim da se zakoni ne koriste na način kako je propisano i svakako da bi ih trebalo više koristiti, kako bi se položaj žena u Crnoj Gori, tako i odnos institucija i žena poboljšao na način da bi one bile i zaštićenije i vidljivije u školi, na poslu, u društvu uopšte. Na taj način i priznatije, kao jednako važne, sposobne i ravnopravne sa muškarcima", navodi ona.
Bivša poslanica vladajuće DPS, Ljubica Džaković, smatra da bi država trebalo da žene relaksira kvalitetnim predškolskim sistemom.
"Najviše bi pomogla država kada bi relaksirala žene sa jeftinim ili besplatnim predškolskim ustanovama. Kada bi bilo dovoljno takvih ustanova, žene bi mogle smirenije da rade, bolje da rade. To bi moglo da zaštiti ženu i ona koja je sposobna da radi, neka radi", tvrdi Džaković.
Psihološkinja Aida Perović Ivanović kaže da bi za poboljšanje društvenog položaja žene država trebalo da preduzme niz mjera u raznim sektorima.
"Počevši od kredita, mikro-kredita koji bi bili striktno namijenjeni ženama preduzetnicama, naročito onima koje tek započinju svoj privatni biznis, pa do nekih poboljšanja u drugim sferama, ali je više nego očigledno da tamo gdje su žene najbrojnije, kao što je školstvo i zdravstvo, kao i tamo gdje su najugroženije, kao što je pitanje nasilja nad ženama, država još uvijek ne koristi svoju punu moć i sve ono što bi mogla da uradi, zaštiti i promoviše ženska prava u punom smislu", mišljenja je psihološkinja.
Ljubica Džaković iz vladajuće DPS vjeruje da bi žene koje su izložene nasilju trebalo da budu aktivnije u omogućavanju institucijama da spriječe nasilje nad njima:
"Ne postoji u državi niko da zaštiti ženu koja neće da prijavi nasilje. Žene izbjegavaju da su predmet priča", iskreno će Ljubica Džaković.
Odnos prema ženama, nažalost, najbolje ilustruje činjenica da je u Crnoj Gori drastično povećan broj abortusa, čiji je cilj eliminacija fetusa ženskog pola.
Poražavajuće jer su za neke roditelje djevojčice manje vrijedne, čak nepoželjne, ali i zbog žena koje su, ili izložene pritisku da se otarase kćeri prije nego što se rode, ili to rade po sopstvenom izboru.
"Tačna je informacija da je Savjet Evrope tražio od Crne Gore informaciju o prenatalnom odabiru pola jer su istraživanja Populacijskog fonda UN pokazala da se u nekim zemljama u Evropi vrši prenatalna selekcija pola fetusa, u korist muške populacije. Prema tom istraživanju, Crna Gora je, zajedno sa Albanijom, Azerbejdžanom i Jermenijom, zemlja sa najvećim procentom debalansa među novorođenom djecom muškog i ženskog pola", kaže Mensud Grbović, pomoćnik ministra zdravlja.
Predsjednica skupštinskog Odbora za ravnopravnost polova, Nada Drobnjak, je nedavno javno izrazila sumnju da se ženski fetusi uništavaju, te da su brojevi koji ukazuju da je "granica pređena" postali zabrinjavajući.
"To je pitanje o kome se govori uz kafu. U Crnoj Gori žene pričaju o slučajevima o kojima znaju. Statistički podaci iz popisa, ali i godišnji podaci o broju rođene djece, upućuju na to da se nešto dešava. To je, po meni, već prešlo granicu dozvoljenog, granicu prirodnog i vidi se da ima uticaja sa strana", zaključuje Drobnjak.
