Crna Gora ušla u vrtlog koji vodi ka bankrotu

Sudeći prema prethodnom djelovanju, ali i planovima za budućnost, čini se da se ekonomska funkcija crnogorske Vlade svela na pozajmljivanje novca. Dugovi se prave da bi se obezbijedila budžetska održivost, ali se uvela i nedomaćinska praksa da se stari dugovi namiruju novim čime se ulazi u spiralu koja vodi u bankrot.

Crnogorska Vlada namjerava da se u naredne četiri godine, povrh postojećih dugova, zaduži za još 840 miliona eura. Naredne godine 143 miliona, 2014. - 119 miliona i 2015. i 2016. po 289 miliona eura. Ovo stoji u nacrtu Vladine srednjeročne strategije upravljanja javnim dugom.

Uzroci budućih dugova leže u prošlosti, odnosno, činjenici da Vlada Crne Gore nedomaćinski pozajmljuje novac koji ne može da vrati, pa stare dugove vraća novim pozajmicama, čime se država sve brže kreće spiralom koja vodi u sve veće probleme.

Crnogorski javni dug se sa nepunih 780 miliona eura s kraja 2006. duplirao, pa sada iznosi milijardu i po eura, čemu je doprinijelo zaduživanje na međunarodnom tržištu emisijama euro obveznica i državne garancije podgoričkom Kombinatu aluminijuma i nikšićkoj Željezari kojoj je prošle godine plaćeno 33 miliona eura na ime kredita koji nije platio bivši investitor. Platiće se i krediti podgoričkog Kombinata aluminijuma u vrijednosti od preko 130 miliona eura, od čega je Deutsche banci već plaćeno 23 i po miliona, a po svoj dio dolaze i mađarska OTP i ruska VTB banka.

Vladinu namjeru da u naredne četiri godine građane optereti sa novih 840 miliona eura duga, komentarisala je Jadranka Rabrenović, novinarka dnevnika Dan koji je imao uvid u vladin dokument.

"To zaduživanje na zaduživanje bez stvaranja novog proizvoda, odnosno bez veće razmjene sa inostranstvom, a mi i onako imamo ogrmona uvozno izvozni deficit. To je zaista zabrinjavajuće. Ako se neka država zaduži čak i 80 i 100 posto BDP, a za to imamo masu primjera u Evropi, to nije zabrinjavajuće sve dokle god ona može da servisira dug bez dodatnog zaduživanja, odnosno dok god ima novi proizvod, odnosno povećava proizvodnju kojom će imati veću razmjenu i spriječi odliv novaca", kaže Rabrenović.

Nekvalitetno zaduživanje

Uzrok rasta zaduženja u 2015. i 2016. leži u činjenici da će tada dospjeti na naplatu dug na ime euro obveznica emitovanih prošle i pretprošle godine u ukupnom iznosu od 380 miliona eura, pa će dug biti servisiran novim pozajmicama. Planirano je da se kritične godine premoste emitovanjem novih euro obveznica u vrijednosti od po 250 miliona eura, a za sljedeću i 2014. godinu, Vlada planira zaduživanje kod komercijalnih banaka.

Poslanik opozicione Nove srpske demokratije Radojica Živković kaže da je galopirajući rast nivoa zaduženja očekivan rezultat Vladinih aktivnosti.

"Kada čitava EU ima ogromnih problema, kada se drma eurozona vrlo je teško doći do kvalitetnog zaduživanja. Naravno, Crna Gora se mora zadužiti i to veoma nekvalitetno. To znači pod veoma nepovoljnim uslovima. Šta će se desiti kada se ponovo tako zadužimo, kako ćemo tek taj dug vraćati ostaje nekim novim generacijama da muku muče sa bankrotom u koji nas je uvela ova nesposobna vlast. Očigledno oni ne umiju da upravljaju Crnom Gorom. Da je povjerena nekom seljaku, domaćinu on bi puno bolje upravljao njome nego oni, jer on bi sa Crnom Gorom upravljao kao sa svojim imanjem, ne bi potkradao sam sebe, iznosio iz zemlje novac a svoju proodicu ostavio bez iđe ičega", kaže on.

Živković nudi recept za izlazak iz sadašnje situacije.

"Prvo naplata poreza koji nije naplaćen. Ima firmi koje ne plaćaju porez i to im je država odobrila. Druga stvar, poništiti sve pljačkaške privatizacije, natjerati tajkune da vrate novac koji su iznijeli iz Crne Gore, ima sakrivenog novca. Ja znam da to nije dobro rješenje u ovoj situaciji ali je najjeftinije, treba primijeniti sve pincipe MMF i zadužiti se kod tog međunarodnog fonda. To je loše ali je zemlja dovedena u bankrot, dovedena je u takvu situaciju da se to mora uraditi", smatra Živković.

Novinarka Dan-a Jadranka Rabrenović podsjeća na dodatni problem uslijed vjerovatnog rasta crnogorskog javnog duga.

"Crna Gora se sve vrijeme trudila da ispuni mastrihtske kriterijume zato što koristi euro i pritom bez formalne dozvole. Da bi zadržali euro kao valutu mi ne smijemo da povrijedimo te principe, koji podrazumijevaju da ne smijemo da budemo zaduženi više od 60 posto BDP a vlada što je najgore, u taj srednjeročni plan za 4 godine nigdje ne vidi da se kasa puni na drugi način bez na osnovu zaduživanja. Čim u jednom srednjeročnom planu vidi rješenje za tekuću potrošnju samo u zaduživanju od 840 miliona eura,  to je jako zabrinjavajuće", ocjenjuje Rabrenović.