Dostupni linkovi

Nacionalni simboli po zakonu


Zastava i grb Crne Gore
Zastava i grb Crne Gore
Iako je od referenduma o samostalnosti prošlo osam godina, državni simboli u Crnoj Gori su i dalje jedna od kontroverznih tema, a ovo pitanje je problematično sa više aspekata. Skupština je na putu da usvoji novi zakon koji bi trebalo da uvede više reda. To, s obzirom na vječiti problem primjene zakona ipak nije sasvim izvjesno.

Državne simbole u Crnoj Gori koristi ko kako hoće. Vrlo često se, čak i na zgradama državnih institucija, mogu vidjeti zastave zapuštenog izgleda ili nepropisnih dimenzija, a prije svega nešto više od dva mjeseca je zabilježeno da iznad ulaznih vrata filijale za upravne unutrašnje poslove MUP-a na zgradi kolašinske policije stoji iscijepana državna zastava što je ubrzo po objavljivanju fotografije mještana, uz izvinjenje Ministarstva, ispravljeno.

Privjesci za ključeve sa državnim grbom su u masovnoj upotrebi, a javnost se i danas dobro sjeća ministra koji je redovno koristio šnalu za kravatu sa državnim grbom. Isticanje zastave u privatnim prilikama, prilikom gradnje kuće ili svadbe je takodje prepušteno samovolji pojedinaca.

Pored toga, iako je sve manji, i dalje je prisutan problem dijela gradjana srpske nacionalnosti koji imaju otpor prema sadašnjoj crvenoj zastavi sa zlatnim orlom.
Uprkost izvjesnim poboljšanjima i činjenici da je Odbor za ljudska i manjinska prava Skupštine Crne Gore usvojio Vladin Predlog novog zakona o isticanju nacionalnih simbola, čini se da prostor za široka tumačenja i šarolik način upotrebe i dalje postoji.

Husnija Šabović
Husnija Šabović
“Zakon je decidan kada se moraju isticati državni simboli i postavljati ali što se tiče ostalog nije sve definisao pa je i meni to pitanje za razmišljanje”, kaže funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista, Husnija Šabović.

U prošlosti je bilo i slučajeva skrnavljenja crnogorske državne zastave, pa je ostao upamćen incident kada su početkom 2011. nepoznati počinioci tokom noći sa zgrade Centra za socijalni rad u Nikšiću skinuli crnogorsku zastavu i zapalili je u kanti za smeće ispred te ustanove.

Pored skrnavljenja, domaći mediji su zabilježili i slučajeve ignorisanja, a jedan od njih je od avgusta prošle godine. Na zgradi Skupštine opštine Plužine, kao i u sali Centra za kulturu gdje je održana održana svečanost povodom Dana Opštine nijesu bile istaknute crnogorska i zastava opštine, a nije ni intonirana državna himna.

Ako Predlog novog zakona prodje, biće propisano da se u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice čine većinsko stanovništvo, u dane državnih praznika na zgradama opštine, pored državne, ističe zastava tog naroda ili zajednice.

Pravila i za poslaničke klubove

Od predsjednika opštine Plužine Mijuška Bajagića smo tražili stav o novom Predlogu o isticanju državnih simbola, s obzirom na slučaj od prošlog ljeta kada na dan Opštine nije bilo državne zastave.

“Ko vam je rekao da zastava nije isticana? To nije tačno. Tačno je da himna nije svirana ali je zastava bila na zgradi opštine, u mom kabinetu kao i u zgradi Centra za kulturu. Što se tiče novog prijedloga zakona o njemu ne znam ništa jer ga nijesam pogledao.”
Momčilo Vuksanović
Momčilo Vuksanović
"Ima mnogo nedorečenosti i nedosljednosti u pravu na isticanje simbola", kaže predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta, Momčilo Vuksanović.

“Albanci u Ulcinju su mogli da ističu albansku zastavu, a recimo Srbi u Pljevljima gdje su dominantno većinsko stanovništvo to nijesu mogli. Znači da te stvari treba staviti u isti status i isti tretman. Ja sa druge strane ne znam niti za jedan slučaj u opštinama gdje je na vlasti opozicija nije isticana crnogorska zastava. Moguće da himna nije intonirana ali za zastavu sumnjam. To se inače dešava zato što ne postoje kriterijumi koji se moraju poštovati ako postoji država. Ova naša država je, međutim takva kakva je.”

Od novog zakona koji je u skupštinskoj proceduri, se očekuje da uvede više reda, a Vlada je u ovaj akt o kome će parlament tek glasati, unijela zabranu nacionalnih simbola na zgradama i u prostorijama Skupštine, Predsjednika, Vlade, Ustavnog suda, sudova, Državnog tužilaštva, Ombudsmana, Vojske, Centralne banke i Državne revizorske institucije.

U medjuvremenu su se već javili predstavnici Bošnjačke stranke koji traže pravo da u prostorijama poslaničkog kluba bude istaknuta bošnjačka zastava.

Funkcioner vladajuće DPS, Husnija Šabović kaže da ima razumijevanja za stav Bošnjaka, ali uz odredjene rezerve.

“Imate poslaničkih klubova u kojima ima onih poslanika kojima nacionalni simbol nije simbol njihovog naroda nego neke druge države.”

Vladin Predlog zakona, čini se, sadrži konkretnija rješenja, a predvidjene su i strožije kazne. Od dvije do 20 hiljada eura za pravna lica koja krše zakon, a za odgovorna lica od 300 do dvije hiljade eura.

“Nije dovoljno samo donošenje zakona neophodna je i njegova implementacija. Ukoliko državni organi budu dosledni da ispoštuju ovaj zakon sigurno je da će mjere i kazne koje su predviđene za njegovo kršenje dati rezultate”, zaključuje Šabović.
XS
SM
MD
LG