Crna Gora je već dvije godine u procesu pregovora o pristupanju EU i do sada je otvoren izvjestan broj poglavlja, ali se iz tog podatka ne može saznati ništa o stvarnom napretku. Po svemu sudeći, i sada se pokazuje da se "papirni" poslovi mnogo lakše realizuju od suštinskih reformi.
Iako je ovih dana glavni pregovarač Aleksandar Andija Pejović, ocjenjujući sopstveni učinak, rekao da je u proteklom periodu dobro rađeno, čini se da ovaj proces ipak boluje od određenih slabosti.
"Može se reći da je dosadašnji tok pregovora Crne Gore sa EU na relativno zadovoljavajućem nivou", rekao je za naš program, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović, dodajući da je najviše prepreka očekivano u poglavljima 23 i 24 koja se tiču vladavine prava i osnovnih ljudskih prava, ali da pravi izazovi tek slijede u poglavljima koja tretiraju poljoprivredu, ekologiju, konkurenciju, državnu pomoć.
"Poseban razlog za zabrinutost su slabi administrativni kapaciteti", rekao je Radulović:
“Njihov nedostatak će bit sve vidljiviji i pitanje je sa kolikom ćemo efikasnošću moći da zadovoljimo sve ono što je potreba. Na žalost, nije urađeno mnogo u vezi sa podizanjem administrativnih kapaciteta a ne može se reći ni da je reforma državne uprave išla kako treba. Priprema se nova, a ni stara nije gotovo započeta. Ono što se događa u vezi sa administracijom i njenom efikasnošću najbolje se vidi na primjeru lokalne administracije gdje imamo već veliki problem sa implementacijom projekata koji su finansirani od EU i gdje imamo preko 10 miliona koji su upitni da li će nam ili ne EU nazad tražiti novac za projekte koji se realizuju u ovim opštinama“, navodi Radulović.
"Crna Gora je za dvije godine od kada su počeli zvanični pregovori sa Evropskom unijom otvorila trećinu poglavlja što je dobar rezultat", ocijenio je nedavno glavni pregovarač Aleksandar Andrija Pejović, navodeći da taj učinak dokazuje da je u proteklom periodu dobro rađeno.
Pejović je rekao da je Crna Gora do sada otvorila 12 otvorenih pregovaračkih poglavlja, od kojih su dva: 25-Nauka i istraživanje i 26-Kultura i obrazovanje, privremeno zatvorena:
„Osim najvažnijih poglavlja, 23. Pravosuđe i temeljna prava i 24. Pravda, sloboda i bezbjednost, koja predstavljaju temelj vladavine prava, otvorili smo pregovore i u poglavljima, 4. Sloboda kretanja kapitala, 5. Javne nabavke, 6. Privredno pravo, 7. Pravo intelektualne svojine, 10. Informatičko društvo i mediji, 20. Preduzetništvo i industrijska politika, 31. Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika i 32. Finansijski nadzor“, rekao je Pejović.
“To što smo otvorili trećinu poglavlja veliki je uspjeh ali to ne znači da tu stajemo. Mi trenutno radimo na 11 novih poglavlja i pripremamo pregovaračke pozicije”, dodaje Pejović.
Korak nazad
Podsjetimo. Crna Gora je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisala oktobra 2007., a godinu dana kasnije podnijela formalni zahtjev za članstvo u EU.
Odgovore na Upitnik Evropske komisije na briselsku adresu je poslala početkom 2010., da bi službeni status kandidata za punopravno članstvu u EU dobila 17. decembra 2010.
Krajem 2011. Evropska komisija je predložila početak pregovora, a juna naredne godine Evropski savjet određuje da 29. juna 2012. i zvanično počnu pregovori sa Crnom Gorom.
Uprkos činjenici da ključne sugestije o potrebi učvršćivanja vladavine prava, slobodi medija i revnosnijem poštovanju ljudskih prava nijesu promijenjene, pregovori ipak teku.
“U dva poglavlja koja su najvažnija i za građane Crne Gore i za Evropsku komisiju, a to su 23 i 24, ne da nije načinjen napredak nego me je strah da smo novim epizodama afere 'Snimak' napravili i korak nazad. To se vidjelo postupkom gospodina Baroza, koji nije od svih zemalja regiona posjetio jedino Crnu Goru i to su neki diplomatski načini slanja poruka. Mislim da ćemo u ovoj i narednoj godini morati da se apsolutno posvetimo ispunjavanju ovih kriterijuma koji proizilaze iz političke volje mnogo više nego ovim tehničkim koji se odnose na rad državne administracije”, naglašava predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije. Slaven Radunović.
Predsjednik domaćeg Evropskog pokreta Momčilo Radulović kaže da se i u Crnoj Gori, kao i u drugim državama koje su prolazile kroz taj proces, "papirne" obaveze mnogo lakše ispunjavaju od onih suštinskih:
“To je ono čega mi treba da se plašimo, to su greške koje mi treba da izbjegnemo ili ispravimo, ako smo takve greške napravili, a jesmo neke u međuvremenu napravili. To je sve ono što ukoliko ima političke volje treba I možemo da izbjegnemo”, konstatuje Radulović.
Na potrebu intenzivnije i dosljednije primjene, u srijedu je, tokom javne debate povodom dvogodišnjice pregovora, upozorio i ambasador Velike Britanije u Crnoj Gori Ian Witting.
“U narednoj fazi imaćemo mnogo kompleksnije aktivnosti jer Crna Gora treba ne samo da nastavi da pregovara i otvara poglavlja već da se pozabavi mnogo kompleksnijim procesom a to je provođenje same pravne tekovine i asimiliranja evropskih praksi“, poručio je Witting.
